Župni listić Jelsa Br. 17 / 2024 (916)
nedjelja 21. 4.:
4. Vazmena – – Presv. Sakramenta
NEDJELJA DOBROG PASTIRA
molitva za duhovna zvanja
MISE u 9 sati i u 18,30h (u 17,30h ura klanjanja – molitva za zvanja)
ponedjeljak 22. 4.:
misa s večernjom - u 18,30 sati
utorak 23. 4.:
Sv. Juraj, mučenik
zaštitnik Brusja, Gdinja, Sućurja, Bobovišća, grada Visa i otoka Brača.
misa u 8h
srijeda 24. 4.:
misa s večernjom - u 18,30 sati
četvrtak 25. 4.:
Sv. Marko, evanđelist
misa s večernjom - u 18,30 sati
poslije mise: KLANJANJE
petak 26. 4.:
misa s večernjom - u 18,30 sati
subota 27. 4.:
Bl. Ozana Kotorska:
misa u 8h,
te navečer u 18h (vjenčanje i krštenje).
nedjelja 28. 4.:
5. Vazmena
MISE u 9 sati i u 18,30h
ŽUPNI VJERONAUK
OSNOVCI
1. razred u ponedeljak 15,00h
2. razred u ponedeljak 15,45h
3. razred u ponedeljak 16,30h ( prvopričesnici )
4. razred u srijeda u 15,00h
5. razred u srijeda u 15,45h
6. razred u srijeda u 16,15h
7. i 8 . razred u srijeda u 17,30h
SREDNJOŠKOLCI
1. razred u subotu u 18h
2. razred u subotu u 19h
ŽENIDBENE NAPOVIJEDI:
DANIJEL GOIĆ, Marina i Ive r. Radmilo, i
MARIA GOIĆ (r. Barboci), p. Eduarda i Jasne r. Milevčić
vjenčat će se u Jelsi 27.4. 2024.
------------------------------------------------------------
STIPE BOŽIKOVIĆ, Đorđa i Tončike r. Lučić, i
BRIGITA RAJČAN, Gorana i Gordane r. Lukić, iz Požege,
vjenčat će se u Požegi 1.5. 2024.
Na smotri bračkih crkvenih zborova u Supetru, u subotu 13. travnja 2024.
nastupio je i zbor bračkih župnika! Ravnao ih je p. Marin Golubović,
dominikanac, kapelan u Bolu.
jeste li bili kod nekog drugoga? - pita umišljeni liječnik novog pacijenta. - Pa, bio sam kod ljekarnika, u ljekarni... * I kakvu Vam je glupost preporučio? - Rekao mi je da dođem k Vama.
Kod zubara: Zubar se obraća pacijentu: „Molim Vas, sad vičite na mene što jače možete.“ - Zašto, pa niste mi ništa loše učinili i ništa me ne boli… „ Znam, ali čekaonica je puna, a meni se žuri na utakmicu!“
Kod optičara: „Gospođo, pročitajte mi ova slova na ploči“ - kaže optičar. - Pročitajte ih Vi meni, ja ih ne vidim!
Služba riječi
Nedjelja 24. 4.
4. Vazmena
PRVO ČITANJE
Čitanje Djela apostolskih ( Dj 4,8-12 )
U one dane: Reče Petar pun Duha Svetoga: »Glavari narodni i starješine! Zar mi danas odgovaramo zbog dobra djela učinjena bolesnu čovjeku? Po kome je ovaj spašen? Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu: po imenu Isusa Krista Nazarećanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji pred vama zdrav! On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste, ali koji postade kamen zaglavni. I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti.«
PRIPJEV
Kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.
DRUGO ČITANJE
Iz Prve Ivanove poslanice (1Iv 3, 1-2)
Ljubljeni: Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični, jer vidjet ćemo ga kao što jest.
ALELUJA
Ja sam pastir dobri, govori Gospodin;
ja poznajem svoje ovce, i one poznaju mene!
EVANĐELJE
po Ivanu ( Iv 10,11-18 )
U ono vrijeme: Reče Isus: »Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik – koji nije pastir i nije vlasnik ovaca – kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk ih grabi i razgoni: najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao što mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i život svoj polažem za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih treba da dovedem i glas će moj čuti i bit će jedno stado, jedan pastir.
Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe polažem. Vlast imam položiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.«
Tko vjeruje u mene…
Kad bi negdje na svijetu bilo vode života, išli bismo za njom preko sedam rijeka, preko sedam gora, preko sedam šuma i sedam mora. Kad bismo mogli dobiti vodu života, nikakva žrtva, nikakav napor, nikakva cijena ne bi nam bila prevelika. Kad bi nam netko obećao vodu života, nema toga komu bismo bili zahvalniji.
Voda života . . . vječni život.
Prenosimo iz Kane - br. 3/24.
Tko može opravdati vulgarni rječnik političara?
Legitimno je pitanje: Po čemu se hrvatski političari vjernici razlikuju od drugih političara? Samo po tome što redovito ili prigodice dolaze u crkvu i primaju sakramente? Ili – po svojem političkom ponašanju.
Posljednjih desetljeća Katolička Crkva poziva svoje članove, vjernike laike, da se ne boje sudjelovati u političkom životu svojih zemalja bez obzira na sve opasnosti s kojima se mogu susresti. Svi oni mogu u socijalnom nauku Crkve pronaći kriterije i poticaje za svoje javno djelovanje.
Koliko god se željeli zaštititi od onoga lošega i negativnoga što se svakodnevno događa u hrvatskom društvu, to jednostavno nije moguće. Upravo zbog toga čestiti i pošteni hrvatski građani sve teže »podnose« vulgarnost u riječima i ponašanju određenih hrvatskih političara, a posebno onih koji obnašaju najvišu vlast i određenih saborskih zastupnika. Među takvim političarima, nažalost, odskače predsjednik države koji »ne bira« rječnik kojim se »obračunava« sa svima onima koji se ne slažu s njegovim stajalištima i općenito pogledima na društveno-politički život. Riječ »vulgaran« od kojega dolazi pojam vulgarnost u rječnicima hrvatskoga jezika između ostaloga znači: grub, prost, prostački, nepristojan, neodgojen, neobrazovan... Istina, takav vulgaran način govora može se susresti u privatnom rječniku određenih ljudi, ali ne u javnom govoru bez obzira o kojim se javnim djelatnicima radilo. Upotreba vulgarnog rječnika političara nije se događala ni u komunizmu ni u prvim desetljećima hrvatske demokracije sve do novijeg vremena.
Istina, takav način vulgarizacije kao da odgovara dijelu hrvatskih građana koji su nezadovoljni društveno-političkim razvojem odnosa u demokratskoj Hrvatskoj. Odgovara zbog toga što se »osjećaju nemoćnima« u odnosu na nepravde koje oni vide oko sebe. To što takvi ljudi zapravo, »iz nemoći« prihvaćaju negativni govor političara je donekle razumljivo. Međutim, potpuno je nerazumljivo i neprihvatljivo da političari, bez obzira koju funkciju obnašaju, zbog svojih - često javnosti skrivenih interesa - svojim vulgarnim rječnikom i općenito ponašanjem »truju« hrvatski javni prostor. Istodobno djeluju protivno onim odgoj- no-obrazovnim hrvatskim institucijama koje se trude, osobito na mlade naraštaje, prenositi pozitivno i kritički uglađeno ponašanje i djelovanje. Kako bi reagirala hrvatska javnost, posebno mediji, kada bi se takvim vulgarnim rječnikom služili učitelji u školama, nastavnici na fakultetima, i svi oni u hrvatskom društvu koji vrše određene funkcije upravljanja u gospodarstvu i općenito u poslovanju? Prema tome, tko u Hrvatskoj može opravdati vulgarni rječnik političara? Držim da nitko kome je na srcu opće dobro hrvatskoga naroda i društva.
Pozitivno i negativno shvaćanje politike
U mentalitetu suvremenog čovjeka prisutan je pozitivan i negativan pristup politici. Pozitivan se označava riječima: politika je vještina mogućeg, bavljenje javnim poslovima, briga za opće dobro. U Hrvatskoj je naglašenije negativno shvaćanje politike. Valentin Zsifkovits, gradišćanski Hrvat, socijalni etičar iz Austrije, u tom kontekstu kaže da se zna »da govor o politici kao o prljavom poslu nije ni izmišljotina ni fantazija, nego gorko iskustvo. Usprkos tome govor o politici kao o prljavom poslu je problematičan, ponajprije stoga što je generalizacija i paušalnost te sintagme opasna jer može rezultirati stavom da su za politiku karakterni ljudi predobri, pa nju treba prepustiti osobama sumnjiva karaktera« (S. Baloban /ur./, Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999-, u). Čini se da se u Hrvatskoj nakon 30 godina života u demokraciji trenutačno nalazimo upravo u takvoj situaciji da se u javnosti sve političare svrstava »u isti negativni koš« osoba kojima je u prvom planu vlastiti interes, a onda - najčešće zbog vlastitog interesa - interes političke stranke ili opcije kojoj se pripada. Zbog toga i takvih interesa kadri su vulgarnim govorom »udarati« po onima iz drugoga tabora. Politički protivnik je za njih »neprijatelj« kojega se želi »ocrniti« na sve legalne, ali i nelegalne načine. O tome je li točno ono za što se okrivljuje »politički neprijatelj« se ne brinu jer su posebno saborski zastupnici i predsjednik države »zaštićeni« svojim mandatima. Takvo prevladavajuće negativno javno mišljenje o političarima i politici u Hrvatskoj je veoma opasno. Štetno i opasno je zbog toga što se u takvoj atmosferi »svi su jednaki«, to jest »svi su jednako loši«, odvraća od bavljenja politikom one hrvatske građane kojima je na srcu opće dobro hrvatskoga naroda, društva i države.
Mogu li vjernici političari promijeniti situaciju u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj, u kojoj živi više od 80 % deklariranih katolika i još više od toga kršćana, činjenica jest da u političkom životu djeluju i katolici, oni koji su to samo deklarativno, ali ima također katolika, vjernika, koji redovito prakticiraju svoju vjeru. Stoga je legitimno pitanje: Po čemu se hrvatski političari vjernici razlikuju od drugih političara? Samo po tome što redovito ili prigodice dolaze u crkvu i primaju sakramente? Ili, po svojem političkom ponašanju? A političko ponašanje pretpostavlja političku kompetentnost kao i u svih drugih političara i, što je iznimno važno u ovim »turbulentnim vremenima« u kojima živimo posebno vjernik političar bi trebao biti prepoznatljiv po etič- ko-moralnoj i vrijednosnoj kompetentnosti i konkretnom kritično-proročkom djelovanju. Govoreći riječima običnoga čovjeka po svojem poštenju, hrabrosti, nepotkupljivosti odnosno po kršćanskoj savjesti koja bi uvijek trebala biti posljednje subjektivno mjerilo političkog djelovanja vjernika. Posljednjih desetljeća Katolička Crkva poziva svoje članove, vjernike laike, da se ne boje sudjelovati u političkom životu svojih zemalja bez obzira na sve opasnosti s kojima se mogu susresti. Svi oni mogu u socijalnom nauku Crkve pronaći kriterije i poticaje za svoje javno djelovanje. Socijalni nauk Crkve nudi određeni instrumentarij koji pomaže kršćaninu, vjerniku laiku, u snalaženju sve kompliciranije službe političara u suvremenom svijetu. ■ Stjepan Baloban
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
E-mail: stanko.jercic@gmail.com