Župni listić Jelsa Br. 13 / 2022 (808)
nedelja 27. 3.:
4 .KORIZME Laetare – Veseli se
Nastupa „ljetno vrijeme“ – sat naprijed!
mise u 10h
Put križa u 18h i u 18,30h misa
misu predvodi biskup Ranko Vidović
ponedeljak 28 3.:
misa u 18h
utorak 29. 3.:
misa u 18h
srijeda 30. 3.:
misa u 18h
četvrtak 31. 3.:
misa u 18h
KLANJANJE
petak 1. 4.:
PRVI PETAK
u 8h misa i pobožnost Srcu Isusovu
u 18h Put križa/misa
subota 2. 4.:
PRVA SUBOTA
u 8h misa
nedelja 3. 4.:
5 .KORIZME - Gluha ( 1.u mjesecu )
mise u 9h i u 10,15 kongrega Bratovštine
Put križa u 18h i u 18,30h misa
ŽUPSKI VJERONAUK:
OSNOVCI: SVI u petak (Put križa, PRVI PETAK) u 18 sati U subotu 2. travnja: svi vjeroučenici – osnovci i srednjoškolci – osobito krizmanici i prvopričesnici (zamjena za vjeronauk), ako ikako mogu, neka se uključe u veliki Križni put našeg otoka. Dakle, nije im pod obvezu nego vrlo preporučeno!
OTOČKI KRIŽNI PUT
Bogomolje – Gdinj – Zastražišće u subotu 2. 4. 2022.
1. Za križni put mogu se prijaviti svi zainteresirani, bilo koje dobi, koji mogu hodati tu dionicu. Ukupna dužina puta je oko 19 kilometara. Polazimo u 9.30 sati iz župne crkve u Bogomoljima dijelom cestom, dijelom starim putem prema Gdinju i kroz Gdinj, potom cestom prema Zastražišćima gdje će se u 17.30 sati u župnoj crkvi pobožnost zaključiti svetom misom koju će predvoditi biskup. Postaje na tom putu bit će kod 14 crkava i kapela u ove tri župe.
2. Svi koji žele hodočastiti, zbog organizacijskih razloga, trebaju se prijaviti u svojoj župi. Prilikom prijave uplatit će kotizaciju – 30 kuna (izuzev župljana Bogomolja, Zastražišća i Gdinja). Kotizacija je sudjelovanje u troškovima organizacije. Autobus (posebna vožnja) iz Jelse sa stajališta polazi u 8 sati.
3. Bilo bi dobro prijave zaključiti do srijede, 30. ožujka. Nakon završetka prijava organizirat ćemo prijevoz do Bogomolja ujutro i iz Zastražišća navečer nakon završetka mise. Molimo vas da prilikom prijave zapišete koliko bi ljudi računalo na zajednički prijevoz, da možemo sve rasporediti. Također vas molimo da predložite onima koji mogu, da idu autima do Zastražišća i ostave ga tamo, pa onda možemo organizirati da u 9 sati bude organizirani prijevoz ispred zadruge u Zastražišćima do Bogomolja.
4. Nakon sedme postaje, koja će biti u župnoj crkvi u Gdinju, župnik fra Mario će sa župljanima organizirati okrepu i piće na prostoru oko crkve. Računamo da će to biti oko podne.
5. Bilo bi dobro da svećenici koji neće hodati u križnom putu tako rasporede obveze u danu da mogu sudjelovati i pomoći oko organizacije (dobro je da dođete s autima i pratite procesiju, ako bude trebalo nekog prebacivati, da budete na raspolaganju za pomoć i sl...) Također, svi smo pozvani sudjelovati u koncelebraciji.
PRIPJEV:
Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin!
PRIJE EVANĐELJA:
Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: ’Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom!
EVANĐELJE PO LUKI
(Lk 15, 1-3.11-32)
U ono vrijeme: Okupljahu se oko njega svi carinici i grešnici da ga slušaju. Stoga farizeji i pismoznanci mrmljahu: »Ovaj prima grešnike, i blaguje s njima.« Nato im Isus kaza ovu prispodobu:
»Čovjek neki imao dva sina. Mlađi reče ocu: ’Oče, daj mi dio dobara koji mi pripada.’ I razdijeli im imanje. Nakon nekoliko dana mlađi sin pokupi sve, otputova u daleku zemlju i ondje potrati svoja dobra živeći razvratno.
Kad sve potroši, nasta ljuta glad u onoj zemlji te on poče oskudijevati. Ode i pribi se kod jednoga žitelja u onoj zemlji. On ga posla na svoja polja pasti svinje. Želio se nasititi rogačima što su ih jele svinje, ali mu ih nitko nije davao.
Došavši k sebi, reče: ’Koliki najamnici oca moga imaju kruha napretek, a ja ovdje umirem od gladi! Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: ’Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika.’
Usta i pođe svom ocu. Dok je još bio daleko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga. A sin će mu: ’Oče! Sagriješih protiv Neba i pred tobom! Nisam više dostojan zvati se sinom tvojim.’ A otac reče slugama: ’Brzo iznesite haljinu najljepšu i obucite ga! Stavite mu prsten na ruku i obuću na noge! Tele ugojeno dovedite i zakoljite, pa da se pogostimo i proveselimo jer sin mi ovaj bijaše mrtav i oživje, izgubljen bijaše i nađe se!’ I stadoše se veseliti.
A stariji mu sin bijaše u polju. Kad se na povratku približio kući, začu svirku i igru pa dozva jednoga slugu da se raspita što je to. A ovaj će mu: ’Došao tvoj brat pa otac tvoj zakla tele ugojeno što sina zdrava dočeka.’ A on se rasrdi i ne htjede ući. Otac tada iziđe i stane ga nagovarati. A on će ocu: ’Evo toliko ti godina služim i nikada ne prestupih tvoju zapovijed, a nikad mi ni jareta nisi dao da se s prijateljima proveselim. A kada dođe ovaj sin tvoj koji s bludnicama proždrije tvoje imanje, ti mu zakla ugojeno tele.’ Nato će mu otac: ’Sinko, ti si uvijek sa mnom i sve moje – tvoje je. No trebalo se veseliti i radovati jer ovaj brat tvoj bijaše mrtav i oživje, izgubljen i nađe se!’«
Kad je čovjek bolestan, njegov duh ga podiže. (Izr 18.14)
Prenosimo iz Kane (br. 2/22.)
BOLESTI NAŠE STARAČKE - Piše: Slavica Dodig
Kronične su bolesti nezaobilazan pratilac starijih osoba. Čovjek iz mlađih dana često u starost donese pun naramak loših navika, kao što su pušenje, neumjerenost u jelu i pilu i dr. Neke od tih navika već su u srednjemu životnom razdoblju pridonijele nastanku mnogih kroničnih bolesti, a neke se u punom zamahu razviju u starosti.
Katkad je riječ o tjelesnim bolestima, kadšto o mentalnim (duševnim) bolestima. Među tjelesne bolesti starijih mogu se ubrojiti srčane i zloćudne bolesti, artritis, bolesti dišnog sustava, dijabetes, autoimunosne bolesti, gluhoća. Mentalna stanja i bolesti odnose se na područja kojima upravljaju čovjekov razum i emocije. Među njima se najčešće spominju depresija, staračka demencija i Alzheimerova bolest. Svaka od tjelesnih bolesti promijenit će navike i način života osobe, a duševne će bolesti imati za posljedicu narušen odnos prema sebi i bližnjima. Teže bolesti, osobito ako osoba istodobno boluje od dviju li više njih, ograničit će sudjelovanje u uobičajenom obiteljskom i društvenom životu. Psihosomatska medicina (grč. psyhe - duša; soma - tijelo) usmjerena je na sveobuhvatno proučavanje psihosomatskih bolesti, tj. tjelesnih bolesti djelomično uvjetovanih ili pospješenih psihogenim čimbenicima kao što su napetost, tjeskoba, neizvjesnost, zabrinutost, stres, strah i si. Popis je psihosomatskih bolesti podugačak: povišeni krvni tlak, vrijed želudca ili dvanaesnika, ulcerozni kolitis, bolesti štitnjače, migrena, nesanica, alergije i dr. Izreka »zdrava duša za zdravo tijelo« potpuno se može uklopiti u ovu, potonju skupinu bolesti. Da bi se smanjio negativan učinak psihe na tjelesno zdravlje, čovjek se mora nastojati lišiti svih spomenutih negativnih psiho- genih čimbenika.
Bolestima tijela i duše nužno je pridodati i bolesti duha. Stari nas zavjet podučava da bolest duha nastaje kad čovjek živi u stanju narušena odnosa s Bogom, kad ne prihvaća dar Božjeg Duha ili ga odbacuje, kad se udaljuje od Boga. Otuđenost od Boga razorna je sila. Čovjek bolesna duha je i slijep, i gluh, i nijem. Ne vidi Boga, ne čuje ga, ne razgovara s njim. Ne osjeća Božju blizinu. Nedostaje mu za zdravlje važna, duhovna dimenzija. Poruka Novog zavjeta o bolesti duha jest da se otuđen čovjek treba s povjerenjem obratiti Isusu koji će mu donijeti toliko potrebno izlječenje duha. Za Isusovo spasonosno djelovanje važni su čovjekova vjera i pouzdanje. Nebrojeno puta Isus je izgovorio poznatu rečenicu: Vjera te tvoja spasila! Iscijeljen čovjek ponovno čuje Božju riječ, iznova osjeća Božju blizinu i Božje djelovanje u svojem životu - opet je duhovno snažan i zdrav.
Svatko se boji teške bolesti za koju još nema lijeka koji bi doveo do izlječenja ili barem zalječenja. Čovjek želi da ga, kad oboli, mimoiđu bol i patnja, odnosno da bol i patnja ne traju dugo, da traju onoliko dugo koliko sam može podnijeti. Na putu prihvaćanja neminovne bolesti može pomoći zdrav, a ne bolestan duh. Molimo Gospodina da nam zdrav duh, osnažen Božjom blizinom, pomogne i kad nas snađu bolesti, da i u bolesti uzmognemo svaki dan započeti iznova.
DOBRA (KORIZMENA) RAZMIŠLJANJA
s Gabrielom Adanijem: PRIJATELJSKA RIJEČ
NIKAD NE UMIREMO SASVIM
Često vidim svoje prijatelje. Susretnem ih uvečer i upitam: kako ste? To je građanska dužnost. Pristojnost i dobar odgoj traže da ih uvijek upitaš za zdravlje. Najradije bih izostavio ovakve upite jer time priznajem prolaznost vremena. Vidjesmo se jučer, ipak ga opet moram upitati jer mu se kroz par sati moglo koješta i svašta dogoditi: dobitak na lutriji, ili ubod stršljena. Sve može čovjeka, unatoč njegovoj snazi i otpornosti, oboriti u krevet.
Nije to neki usputni običaj. Srdačan, uljudan pozdrav, dokaz je naše nemoći, priznavanje da nas vrijeme može pobijediti. Vrijeme pregazi i sitan pijesak i stijenje, i oranice, i lišće, i ljude. Pronađoše ljudi mnoge lijekove, uskoro ćemo svladati rak, ali sredstva za pomlađivanje i za borbu protiv zuba vremena — uzalud se trudimo. Nespokojan se život ponavlja, umnaža, raste i pada poput riječne vode… teče dalje ...
Tu i tamo se netko uzdigne iznad mnoštva, umišlja da je pobjednik vremena. A vrijeme zatim uzima pero i upisuje njegovo ime u povijest. I on je već prošao, zašao.
Sat je opomena. Kazaljka mu je kao kažiprst: pokazuje trenutak za trenutkom. Ne možeš ih ni bro- jiti. Ples satova. Ples neumorna hoda. Smireno i neumoljivo odmiče, ne luduje, ne uzbuđuje se, ne znoji se, ne zastaje.
Zapisuje dane i godine. Da se odreknem sata? Zamijenit će ga zore, sumraci, sunce i mjesec; sav svemir: savršeni sat, stalno u hodu. Jedino čovjek — vjernik znade da je vrijeme samo čekaonica za besmrtnost. Znade da smo rođeni, također znade da nikada više nećemo umrijeti, kao što nikada ni Bog ne umire.
LJUBITI ZNAČI ŽELJETI DOBRO
Može li se – „ljubiti i neprijatelje svoje“?
Suvremena psihologija priznaje da se u dubini, u korijenu moralnih izopačenosti uvijek nalazi uništena ljubav. Razmišljajući o budućnosti svijeta i o prijetećim zlima, sociolozi se pitaju: da li će ljudi spoznati vrijednost međusobne ljubavi i osigurati mir?
Bitan problem budućnosti čovječanstva zapravo je ovaj: u svijetu mora ojačati ljubav koja rađa život, a ne sebičnost koja uzrokuje smrt. Nikada se ne griješi iz ljubavi. Grijeh je u ne- ljubavi, ili jer se ne ljubi dovoljno ili jer se naopako ljubi.
Sve ljude treba ljubiti jer ljubav nije osjećaj. Ljubav je željeti drugima dobro.
Kad misliš da ne možeš nadvladati svoje antipatije, ne očajavaj. Antipatija je nagon. Traži u drugome sve što je ugodno, i malo-pomalo ćeš ga podnositi i možda mu postati prijatelj. Čak spas i dobrobit svijeta ovisi o ljubavi.