Župni listić Jelsa Br. 12 / 2022 (807)
nedelja 20. 3.:
3 .KORIZME
mise u 10h
Put križa u 18h i u 18,30h misa
misu predvodi don Marko Plančić
ponedeljak 21. 3.:
misa u 18h
utorak 22. 3.:
misa u 18h
srijeda 23. 3.:
misa u 18h
četvrtak 24. 3.:
misa u 18h
KLANJANJE
petak 25. 3.:
NEVJEŠTENJE GOSPODINOVO – BLAGOVIJEST – svetkovina: mise u 9 i u 18 sati (Put križa)
subota 26. 3.:
u 18h misa
nedelja 27. 3.:
4 .KORIZME Laetare – Veseli se
mise u 10h
Put križa u 18h i u 18,30h misa
misu predvodi biskup Ranko Vidović
KRIŽONOŠE 2022.
zdravo križu nado jedina
JELSA
Toni Gamulin
PITVE
Juraj Petrovac
VRISNIK
Lukas Schober
SVIRČE
Rado Carić
VRBANJ
Antonio Škarpa
VRBOSKA
Damjan Beritić
ŽUPSKI VJERONAUK:
OSNOVCI
1– 4. razred: u ponedjeljak u 10 sati
5 - 8. razred: u utorak u 10 sati
PRVOPRIČESNICI : ( 3.r.) u subotu u 11h
SREDNJOŠKOLCI: subotu u 19h
TJEDAN SOLIDARNOSTI S CRKVOM U BIH: Caritas: 060 9010
Pomoć – potrepštine ZA UKRAJINU (izbjeglice) prima se u Loži još u ponedjeljak, a u utorak se sortira po vrsti i Caritas odvozi na odredište.
Hvala što sudjelujete!
Žena dođe doktoru sva otečena i potuži se da je muž pretuče svaki put kad dođe iz gostionice, naravno „pod gasom“! Liječnik joj reče: „Skuhajte kamilicu, pa kad muž dođe navečer kući, Vi grgljajte dok on ne ode spavati. Za mjesec dana javite mi se na kontrolu.“ Nakon mjesec dana dođe žena sva sretna: „Doktore, Vi činite čuda! Otkad se držim Vaše terapije, muž se potpuno smirio!“ Liječnik zaključi: „Ako Vam je tlaka kuhati toliko kamilice, možete isti rezultat postići i običnom vodom!“
PRIPJEV
Milosrdan je i milostiv Gospodin.
DRUGO ČITANJE (1 Kor 10, 1-6.10-12) Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
Braćo! Ne bih htio da budete u neznanju: oci naši svi bijahu pod oblakom, i svi prijeđoše kroz more, i svi su se na Mojsija krstili u oblaku i u moru, i svi su isto duhovno jelo jeli, i svi su isto duhovno piće pili. A pili su iz duhovne stijene koja ih je pratila; stijena bijaše Krist. Ali većina njih nije bila po volji Bogu: ta poubijani su po pustinji. To bijahu pralikovi naši: da ne žudimo za zlima kao što su žudjeli oni. I ne mrmljajte kao što neki od njih mrmljahu te izgiboše od Zatornika. Sve se to, kao pralik, događalo njima, a napisano je za upozorenje nama, koje su zapala posljednja vremena. Tko dakle misli da stoji, neka pazi da ne padne.
PRIJE EVANĐELJA
Obratite se, govori Gospodin, približilo se kraljevstvo Božje.
EVANĐELJE (Lk 13, 1-9)
Čitanje sv. evanđelja po Luki
U taj čas dođoše neki te javiše Isusu što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava. Isus im odgovori: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete slično propasti! Ili onih osamnaest na koje se srušila kula u Siloamu i ubila ih, zar mislite da su oni bili veći dužnici od svih Jeruzalemaca? Nipošto, kažem vam, nego ako se ne obratite, svi ćete tako propasti.«
Nato im pripovjedi ovu prispodobu: »Imao netko smokvu zasađenu u svom vinogradu. Dođe tražeć ploda na njoj i ne nađe pa reče vinogradaru: ’Evo, već tri godine dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje zemlju?’ A on mu odgovori: ’Gospodaru, ostavi je još ove godine dok je ne okopam i ne pognojim. Možda će ubuduće ipak uroditi. Ako li ne, posjeći ćeš je.’«
UČITELJ I UČENIK – rješavanje krađe
Sretnu se starac i mladić koji upita starca: – Sjećate li me se?
– Ne – odgovori starac. Mladić mu kaže da je bio njegov učenik.
– O, da? A čime se sada baviš? – upita ga starac.
– Ja sam učitelj – kaže mu mladić.
– O, lijepo. Poput mene? – kaže mu starac.
– Da. I postao sam učitelj jer ste me Vi nadahnuli da budem poput Vas.
Starac, znatiželjan, zatraži od mladića da mu kaže kako.
Mladić mu ispriča kako je jednog dana njegov kolega, također učenik, došao u školu s prekrasnim novim satom i on mu ga je ukrao. Okradeni je primijetio krađu i požalio se učitelju.
– A Vi, naš učitelj, rekli ste razredu da je sat našeg kolege ukraden tijekom nastave i zamolili ste onoga tko ga je ukrao da ga vrati. No nisam ga vratio.
Tada ste nam svima rekli da ustanemo jer ćete jednom po jednom provjeriti džepove.
Rekli ste nam da zatvorimo oči, a onda ste po džepovima svih tražili sat. Pronašli ste ga kod mene i uzeli te nastavili pretraživati džepove ostalih.
Kad ste završili, rekli ste: "Otvorite oči. Pronašao sam sat."
Nikada mi ništa niste rekli i nikada niste spomenuli tko je ukrao sat. Tog ste dana zauvijek spasili moje dostojanstvo. Bio je to najsramniji dan u mom životu. Zahvaljujući vama, shvatio sam da je to ono što pravi odgojitelj mora učiniti. Sjećate li se te epizode, učitelju?
– Sjećam se situacije, ukradenog sata, gledanja svima po džepovima, ali vas se ne sjećam, jer sam i ja zatvarao oči dok sam tražio sat.
SUPER POUKA: Ako greške želite ispravljati ponižavajući, onda ne znate poučavati.
PATNJA JE PUT DO SREĆE
Zašto Bog dopušta tolike patnje, tolike nepravde?
Česti prigovor. Ali Bog nije stvorio ni patnju, ni nepravdu, jer je On beskrajna ljubav i pravednost; htio se okružiti stvorenjima i živim bićima samo zato da im priušti radost življenja. Stvorio je razumna bića na svoju sliku i priliku. No da bi razumna bića bila savršena, dao im je slobodu — velik i strašan dar slobode — kako bi se mogli odlučiti: ili ga ljubiti ili odbaciti.
Ljudi mogu slobodno izabrati Boga, beskonačno dobro, ili mu slobodno okrenuti leđa i odabrati zlo. Mogu ljubiti ili psovatI, mogu škoditi sebi i svom bližnjemu.
Zloupotrijebivši slobodu, anđeli su izazvali na sebe strahovitu kaznu u paklu. Zloupotrijebljena sloboda unijela je nered u ljudski život. Jednog dana siđe na zemlju Sin Božji da uspostavi red, a ljudi ga na brdu iznad Jeruzalema pribiše na križ. Krist je slobodno prihvatio žrtvu križa da u patnje unese snagu i radost.
Od onog dana svaka patnja može imati svoj smisao, može u njoj biti više radosti negoli težine. Na taj način čovjek može ponovno naći izgubljeni sklad. Krist nije sa svijeta uklonio patnju, ali je patnji dao smisao, svrhu.
Patnjom se može čovjek izvrsno usavršiti. Patnja prolazi, ali patnji je nagrada vječna.
Sveti Josipe, glavaru svete Nazaretske obitelji i čuvaru Crkve Božje, Tebi se kroz stoljeća Crkva u Hrvata utjecala kao svom zaštitniku i Tvom je zagovoru preporučivala svoje obitelji i cijeli narod. Tebi povjeravamo sve obitelji hrvatskoga naroda, da dnevnom molitvom, nedjeljnom Euharistijom i poslušnošću volji Božjoj ispune svoje poslanje ljubavlju, slogom i mirom.
U ovim teškim vremenima izmoli hrvatskom narodu i svim narodima zemlje mir u pravednosti i ljubavi! Zagovaraj nas pred Presvetim Srcem Isusovim da ostanemo vjerni Isusu Kristu i Katoličkoj Crkvi, te prolazimo zemljom čineći dobro! Amen!
(Ovu molitvu sastavio je kardinal Franjo Kuharić, povodom obilježavanja 300. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda)
KORIZMA je vrijeme bliže priprave za Uskrs, a karakterizira ju ozbiljnost, pojačana pobožnost, intenzivnije čitanje Svetog pisma, molitva i meditacija, a iz toga izrastaju djela ljubavi, solidarnosti s nevoljnicima, bolesnima, izbjeglicama. Kako nam je ponavljao ptofesor fra Rajko: „tri zlatna slova M: M-olitva, M-rtvenje i M-ilodari“!
Povijesno gledano, korizmeno je vrijeme od 40 dana nastajalo postupno, a vezano je uz općenitu pobožnost vjernika, uz katekumenalnu praksu, te uz praksu pomirenja pokornika. Otprilike od sredine 2. st. počinje se slaviti Uskrs, a nekakva duža pokornička priprava za njega nije bila, nego bi tek vjernici prethodno postili jedan ili dva dana. Ipak, za katekumene, odnosno one odrasle osobe koje su se pripremale na krštenje, kao i za one koji su bili u stanju izvršavanja pokore nakon sakramenta ispovijedi, razvila se stroža praksa, koja je postupno dovela do današnjega oblika korizme.