Suche
  • Don Stanko

ŽUPSKE OBAVIJESTI 3.10. - 10.10.2021

Aktualisiert: Okt 3

Župski listić Jelsa Br. 39 / 2021 ( 783 )


Kroz tjedan listopadska pobožnost u 18h krunica i misa


nedelja 3. 10.:

27. kroz godinu ( prva u mjesecu )

mise – u 9 i u 19 sati (u 18,30 krunica)


ponedeljak 4. 10.:

Sv. Franjo Asiški (Papi imendan)


utorak 5. 10. :

Sv. Faustina Kowalska


srijeda 6. 10.:

Sv. Bruno


četvrtak 7. 10.:

Bl. Djevica Marija od Krunice – Ružarica

subota 9. 10.:

misa s krštenjima u 11h;

u 16,30h s vjenčanjem u Sv. Ivana u 18 sati u ž. crkvi listopadske pobožnost – krunica.

nedelja 10. 10. :

28. kroz godinu mise – u 9 i u 18,30 sati (u 18h krunica) U 17,30h susret s roditeljima prvopričesnika (3. razreda) Djeca potom predmole krunicu i predstavit će se zajednici.



ŽUPSKI VJERONAUK

(trajanje “sata” u pravilu 35 minuta):


1. razred: ponedjeljak u 9,00h

2. razred: ponedjeljak u 9,45h

3. razred: utorak u 9,00h

4. razred: ponedjeljak u 10,30h

5. razred: ponedjeljak u 11,15h

6. razred: utorak u 9,45h

7. razred: utorak u 10,30h

8. razred: utorak u 11,15h


ŽENIDBENE NAPOVIJEDI

ĐORĐI JURAJ KOVAČIĆ, Tomislava i Đurđice r. Malić, iz Starog Grada ANTONIJA NOVAK, Jakova i Duške r. Pavlinović - - vjenčat će se 9. 10. u 16,30h u crkvi sv. Ivana -

ELVIS BOŽIDAR DRAKŠIĆ, Ivana i Gordane r. Šiljković, iz Zagreba, i KATARINA HULJIĆ, Jurja i Ruže r. Aračić iz naše župe -

- vjenčat će se 8. 10. 2021 u Zagrebu(u Sv. Ivana Nepomuka) –





ČISTIMA SVE ČISTO!

Rekoše mi neki da se sablažnjavaju jer u Crkvi vide mnogo naopakih stvari. Rekoh im: Ako upitaš muhu ‘Ima li ovdje u okolini cvijeća?’, ona će reći: ‘Ne znam: ali tamo dolje ima mnogo konzervi, smeća, prljavštine’, pa će ti nabrojiti sva smetlišta koja je obišla. A ako upitaš pčelu: ‘Jesi li vidjela neku prljavštinu u okolici?’, reći će ti: ‘Prljavštinu? Ne, nisam ju vidjela nigdje; ovdje je sve puno mirisnog cvijeća’ i ispričat će ti kojeg sve cvijeća ima po vrtovima i poljima i tako dalje.

Vidiš, muha zna samo gdje postoji smeće, dok pčela znade gdje cvjeta cvijeće! Koliko sam shvatio, jedni ljudi sliče pčeli, a drugi muhi. Oni koji sliče muhi u svakoj situaciji traže samo ono loše, ružno i smrdljivo i zaokupljeni su time. Nigdje ne vide ništa dobro. Oni koji sliče pčeli svugdje traže i nalaze samo ono što je dobro i lijepo. Pokvaren čovjek pokvareno misli, sve prima krivo, sve vidi naopako. S druge strane, onaj tko ima dobra, pozitivna razmišljanja, što god vidi, što god mu kažeš, imat će dobru pomisao."

Upitaj sebe: gdje ja pripadam?!

Gospa od Ružarija



PRVO ČITANJE:

Čitanje Knjige Postanka ( Post 2, 18-24 )

Reče Gospodin, Bog: »Nije dobro da čovjek bude sam! Načinit ću mu pomoć kao što je on.« Tada Gospodin, Bog, oblikova od zemlje sve životinje poljske i sve ptice nebeske i privede ih čovjeku da vidi kako će koju nazvati, pa kako koje stvorenje čovjek prozove, da mu tako bude ime. Čovjek nadjene imena svoj stoci, svim pticama nebeskim i životinjama poljskim. No čovjeku se ne nađe pomoć kao što je on. Tada Gospodin, Bog, pusti tvrd san na čovjeka te on zaspa pa mu izvadi jedno rebro, a mjesto zatvori mesom. Od rebra što ga je uzeo čovjeku napravi Gospodin, Bog, ženu pa je dovede čovjeku. Nato čovjek reče: »Odjednom, evo kosti od mojih kosti, mesa od mesa mojega! Ženom neka se zove, od čovjeka kad je uzeta!« Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza ženu svoju i dvoje njih bit će jedno tijelo.

PRIPJEV:

Blagoslovio nas Bog sve dane života našega!

EVANĐELJE:

Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 10, 2-16 – ovdje natuknice)

I reče im: »Tko otpusti svoju ženu pa se oženi drugom, čini prema prvoj preljub. I ako žena napusti svoga muža pa se uda za drugoga, čini preljub.«

Donosili mu dječicu da ih se dotakne, a učenici im branili… a on ih zagrli pa ih blagoslivljaše polažući na njih ruke.



Bitka kod Lepanta


- dogodila se 7. listopada 1571.,

u sklopu Ciparskog rata kad su se u Patraskom zaljevu, u Jonskom moru, pomorske snage Osmanskog carstva sukobile s flotom „Svete lige".




Svetu ligu su tvorile

Mletačka Republika, Španjolsko carstvo, Papinska Država, Republika Genova, Malteški red, Veliko Vojvodstvo Toskana, Savojsko Vojvodstvo, Vojvodstvo Urbino, Red sv. Lazara, Red sv. Stjepana.

Vojne snage:

Sveta liga: 212 brodova, 6 galijaca, 206 galija, 28.500 vojnika, 40,000 mornara i veslača, 1.815 topova;

Osmanlije: 278 brodova, 222 galija, 56 malih galija, 31.490 vojnika, 50.000 mornara i veslača, 750 topova.

Posljedice - gubici:

Sveta liga: 10.000 poginulih, 17 galija uništeno.

Osmanlije: 40.000 poginulih, 200 galija potopljenih, spaljenih ili zarobljenih 12.000 kršćana oslobođeno.



Pripreme za bitku

Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a uključivale su 150 galija Mletačke Republike, 79 španjolskih galija, 12 galija Papinske države, te đenovsko brododovlje i snage malteških vitezova. Kršćansku flotu činilo je i sedam hrvatskih galija: Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar i Kotor dok je jedna zadarska galija sudjelovala u vojnim operacijama u danima prije bitke.

Kršćanska je flota stavljena pod zapovjedništvo Don Juana Austrijskoga, mladog brata španjolskoga kralja Filipa II., a uz njega je bio Marcantonio Colonna kao general papinske flote. S turske strane flotom je zapovijedao admiral Mehmet Ali.

Kršćansku koaliciju potakao je papa Pio V. kako bi pomogao gradu Famagosti na Cipru, što su ga opsjedali Turci. Konačan cilj bilo je slabljenje turske moći na istočnom Sredozemlju


Tijek bitke

U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bile mletačke galije pod zapovjedništvom Agostina Barbariga. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga, preostale mletačke galije pod vodstvom Sebastiana Veniera, te papinski brodovi pod zapovjedništvom Marcantonija Colonne. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Gianandreom Doriom.

Nasuprot njima, Turke je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali (taj je dva mjeseca prije napao Jelsu i Hvar).

Završna bitka (treća po redu i najteža) zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru za koji povjesničari još ne znaju je li bila riječ o smišljenom potezu ili pukom slučaju. Naime, đenovski su brodovi u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru. Nije jasno je li to bilo iz straha ili kao plod genijalne zamisli. Na povratku, udarili su turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju. Usto, bila je to i posljednja bitka vođena galijama, to jest brodovima na vesla.

Za vrijeme bitke kršćanske su snage osvojile turski zapovjedni brod, a - suprotno volji Don Juana - turskom je admiralu odsječena glava i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Time je znatno smanjen moral turskih snaga, što je ubrzalo okončanje bitke. U četiri poslijepodne tursko je brodovlje napustilo bojište. U ovoj najvećoj pomorskoj bitci nakon bitke kod Akcija 31. pr. Kr. poginulo je oko 25000 turskih vojnika, a potopljeno 80 turskih brodova.

Kršćanskoj su pobjedi zasigurno pridonijele i teško osvojive i snažno naoružane mletačke galije, ali i nadmoćno osobno naoružanje. Kršćanski su vojnici već koristili arkebuze, prvo vatreno oružje, dok su Turci još bili naoružani običnim lukom i strijelom. U bitci je sudjelovalo sedam hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar, Kotor). Pored toga bila je i jedna galija iz Kopra. Zadarska je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.


Posljedice bitke

Ova je bitka bila prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv Osmanskog Carstva, te je imala i osobitu psihološku važnost. Ipak, pobjednici nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti svoju premoć zbog nedovoljnog jedinstva svojih snaga.

Osmansko Carstvo počelo je odmah s obnovom svoje flote i završilo je u šest mjeseci, no ipak je izgubilo kontrolu nad morima, a osobito nad zapadnim Sredozemljem. Na istoku su Turci ipak osvojili Cipar. To je bila zadnja bitka u kojoj su se koristili brodovi bez jedara.

Papa Pio V. pozvao je sve vjernike moliti Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv osmanlijske vojske. Uspjeh je pripisan molitvi krunice Gospi te je u znak zahvalnosti Majci Božjoj koja je pomogla kršćanskoj mornarici nastala marijanska listopadska pobožnost

Papa Pio V. dodijelio je blagdan nadnevku 7. listopada Našoj Gospi od Pobjede, dodavši joj naslov Pomoćnice kršćana (Auxilium Christianorum) u Lauretanske litanije. Papa Grgur XIII. preimenovao ju je u Gospu od Krunice, slaveći povijesnu pobjedu.

Zanimljivosti uz bitku

Kršćani su svoju pobjedu pripisali zagovoru Blažene Djevice Marije, a papa Pio V. odredio je da se u spomen na tu bitku svake godine 7. listopada slavi spomen Blažene Djevice Marije od Krunice. Jedan od najpoznatijih sudionika ove bitke bio je i španjolski pisac Miguel de Cervantes, koji je u njoj i ranjen, a lijeva mu je ruka ostala uzeta. Bio je smješten u bolnici u Messini





212 Ansichten

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

ŽUPSKE OBAVIJESTI 17.10.-24.10.2021

Župski listić Jelsa Br. 41 / 2021 (785) Kroz tjedan LISTOPADSKA POBOŽNOST u 18 sati: KRUNICA/MISA nedelja 17. 10. 29. kroz godinu - Presv. Sakramenta - MISIJSKA - POČINJE SINODALNI HOD mise – u 9

ŽUPSKE OBAVIJESTI 10.10.-17.10.2021

Župski listić Jelsa Br. 40 / 2021 (784) Kroz tjedan LISTOPADSKA POBOŽNOST u 18 sati: KRUNICA/MISA nedelja 10. 10. : 28. kroz godinu mise – u 9 i u 18,30 sati (u 18h krunica) U 17,30h susret s rod