top of page

Uskrsna poruka hvarskog biskupa Ranka Vidovića



Draga braćo i sestre u Kristu!

Uskrsnuće Isusovo najveći je i najvažniji događaj u povijesti spasenja. Da Krist nije uskrsnuo, poručuje nam sv. Pavao, uzalud nam vjera naša (1 Kor 15,4). I ne samo vjera nego i sav život naš. Tada bismo zbog uzvišenosti dara koji nas izdiže nad ostala stvorenja i čini sličnima Bogu, bili najbjedniji od svih stvorenja. Najbjedniji, jer bismo bili svjesni svoje bijede i nemoći kao ni jedno drugo stvorenje. Doista, uskrsnuće Gospodinovo baca novo svjetlo na naš život i daje mu pun i pravi smisao. Ono je temelj i vrhunac naše vjere. Oslonjeni na Kristovo uskrsnuće i uživajući u plodovima tog događaja, osposobljeni smo za životnu borbu dok i sami ne prispijemo k slavi uskrsnuća.

Prvi plod Isusova uskrsnuća darovan kao trajni dar učenicima i svima onima koji će na njihovu riječ vjerovati u njega i slijediti ga na svojem životnom putu, jest dar mira. „Mir vama!“ Tako Uskrsli pozdravlja svoje učenike želeći ih osloboditi straha i nemira koji ih sapinje i osposobiti ih da ga mogu slijediti do kraja. Mir je zapravo bitan dio njegove ostavštine. „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem“ (Iv 14,27), rekao je Isus svojim učenicima u dvorani Posljednje večere. To je svima nam dobro poznata rečenica, jer je svećenik izgovara naglas na svakom misnom slavlju kao navještaj mira Gospodnjega prije pristupanja svetoj pričesti. Na taj navještaj mira nadovezuju se riječi: „Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje“ (Iv 14,27). Mir koji Isus daje, nije samo odsutnost nasilja niti bijeg od nevolja, nego hrabrost da se s njima mirno suočimo. Dok je govorio te riječi svojim učenicima, Isus je hodao prema Getsemaniju, prema svojoj muci. Mir je blaženstvo uronjenosti u Boga, ispunjenje Duhom Svetim, nadnaravno iskustvo njegove ljubavi i zaštite koja daje sigurnost pa stoga i optimizam.

Drugi plod njegova uskrsnuća darovan kao trajni dar učenicima i svima onima koji će ga slijediti na svom životnom putu, jest dar oproštenja grijeha. Odmah nakon pozdrava mira koji je uputio svojim učenicima, Isus je, kako svjedoči sv. Ivan Evanđelist, dodao: „Primite Duha Svetoga. Kojima otpustite grijehe, otpuštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im“ (Iv 20,22-23). U sakramentu oproštenja grijeha kušamo savršenu Božju ljubav. Sama spoznaja da ne možemo učiniti tako teški grijeh a da nam ga Bog, naš nebeski Otac, ne bi mogao i htio oprostiti, silno je olakšanje, ali istodobno i obveza da više ne griješimo, te ujedno poziv da Gospodinu na njegovu ljubav uzvratimo svojom ljubavlju i vjernošću. Čovjek Bogu čini najveće zadovoljstvo, reče sv. Jeronim, kad mu u sakramentu ispovijedi daruje svoje grijehe. Zapravo, svako priznanje i oproštenje grijeha u sakramentu ispovijedi gozba je ljubavi koju Bog Otac priprema svojoj djeci (Lk 15, 11-32). Istina, Isus govori i o grijehu protiv Duha Svetoga koji je neoprostiv (Mt 12,32 i Lk 12,10). No to nije stoga što Bog ne bi htio oprostiti, nego zato što čovjek grešnik trajno odbacuje Božju ljubav i ne želi oproštenje.

Treći dar kao plod uskrsnuća koji Isus daruje svojim učenicima i svima koji ga slijede, jest Euharistija. Euharistija je središnje otajstvo naše vjere, „izvor i vrhunac cijeloga kršćanskog života“ (LG 11). Sva otajstva naše vjere svoj smisao i milost crpe upravo iz Euharistije. Ona je u svojoj biti dar Oca i sebedarje Sina – dar njega samog za nas i naše spasenje. Crkva zapravo živi od Euharistije. Sveti papa Ivan Pavao II. u enciklici o Euharistiji i njezinu odnosu prema Crkvi (6) piše da svaki put kad slavimo otajstvo Euharistije, uvijek nanovo imamo priliku „doživjeti iskustvo dvojice učenika iz Emausa: ‘Uto im se otvoriše oči te ga prepoznaše’“ (Lk 24,31). Doista, uranjajući u otajstvo susreta sa živim euharistijskim Kristom i primajući ga u svetoj pričesti, mi zapravo uranjamo u intimu njegova srca te, srastajući s njime u međusobnom prožimanju, i sami postajemo živa Euharistija – kruh koji se lomi i dijeli onima koji su nam povjereni. Na taj način postajemo umnoženi kruh kojim On hrani svoj narod i svjedočimo da je Euharistija povlašteno mjesto susreta s uskrslim Gospodinom. Tako, braćo i sestre, čisteći se redovito od svojih grijeha i mireći se s Bogom i bližnjima u sakramentu pomirenja te sudjelujući redovito u euharistijskoj gozbi i blagujući Tijelo Kristovo, i sami postajemo dionicima mira što ga uskrsli Gospodin daruje svojim učenicima. Na taj način uskrsnuće Gospodinovo od događaja prerasta u neprestano događanje našeg života i naših odnosa, koje otvara mogućnost da već ovdje na zemlji uživamo u predokusu one buduće slave koju je Bog, naš nebeski Otac, pripravio onima koji ga ljube. Upravo ta čežnja za nebeskom slavom, kao i trajni pogled na našu stvarnost iz nebeske perspektive znak su da smo doista suuskrsli zajedno s Kristom.

S ovim mislima svima vama, braćo i sestre, kao i svim ljudima dobre volje želim sretan i blagoslovljen Uskrs uz obilje Božjega blagoslova i mira.


✠ Ranko Vidović, hvarski biskup


Articles by DPH


75 Ansichten0 Kommentare

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

Župni listić Jelsa Br. 23 / 2023 (868) nedjelja 4. 6.: 1. u mjesecu SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA misa u 10h i u 19h Na jutarnjoj misi proslavit ćemo redovnički jubilej naše sestre M. Blage Bunčuga;

Župni listić Jelsa Br. 22 / 2023 (867) nedjelja 28. 5.: PEDESETNICE - DUHOVO DUHOVSKO BDJENJE UOČI SVETKOVINE u subotu u 21h MISE: župna u 10; MISA KRIZME u 18 sati ponedjeljak 29. 5.: Bl. Djevica M

Župni listić Jelsa Br. 21 / 2023 (866) nedjelja 21. 5.: 7. VAZMENA - Presv. Sakramenta MISE u 10 i u 19 sati u 18,30h krunica ponedjeljak 22. 5.: obljetnica biskupskog ređenja mons. Ranka Vidovića

bottom of page