KONCERTNI ORATORIJ ''ZA KRIŽEN'' ZBORA IZ JELSE NA HVARU U KRIŽEVAČKOJ KATEDRALI
U sklopu drugog dana duhovno-kulturnoga triptiha u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, u subotu 15. listopada 2022., održan je koncertni oratorij ''Za križen'' u izvedbi župnoga zbora ''Sveta Cecilija'' župe Uznesenja Marijina iz Jelse na otoku Hvaru, autora i istovremeno voditelja i dirigenta Slavka Reljića, povjerenika za liturgijsku glazbu Hvarske biskupije. U pratnji jelšanskoga zbora bio je i župnik don Stanko
Jerčić. Koncert je organizirao Ured za crkvenu glazbu, umjetnost i kulturna dobra Križevačke eparhije kojega vodi prof. Ozren Bogdanović, a nazočio je vladika križevački mons. Milan Stipić te brojni Križevčani koji su ispunili katedralu. Uvodno slovo na početku koncerta o starohrvatskom glagoljaškom pjevanju i njegovoj poveznici s Ćirilometodskom baštinom koje je i Križevačka eparhija baštinica, održao je đakon prof. Livio Marijan. Oratorij ''Za križen'' sastavljen je od različitih dijelova liturgijskih obreda korizme i Velikoga tjedna na starim glagoljaškim napjevima koji su se dan danas sačuvali i koji se njeguju u Jelsi na otoku Hvaru. Hvarska procesija ''Za križen'' koja se zbiva u noći s Velikoga četvrtka na Veliki petak, a koju zajednički održava pet župa otoka Hvara, među kojima je i Jelsa, ušla je u UNESCOV popis nematerijalnih kulturnih dobara svijeta. Maestro Reljić je sabrao napjeve i tekstove Muke, antifona, zaziva, čitanja, himana i pokorničkih pjesama u vrsno aranžirani oratorij kojega su s izuzetnom kvalitetom pjevanja izveli pjevači iz Jelse na veliko oduševljenje slušatelja. osobito je bio dojmljiv vrlo drevan i egzotičan napjev Gospinog plača ''Nut mislimo o tom danas'' u izvedbi dvojice pjevača. Cijeli koncert bio je svojevrsno glazbeno i tekstualno razmatranje Kristove muke. Na kraju koncerta pjevačima se zahvalio vladika Milan Stipić, naglasivši veliko duhovno, kulturno i glazbeno bogatstvo koje je Ćirilometodska baština ostavila na našim prostorima i u zapadnom obredu, preko glagoljaša, i u istočnom obredu kod grkokatolika u Hrvatskoj.
