Suche
  • Don Stanko

ŽUPSKE OBAVIJESTI 9. 5. - 16. 5. 2021.

Župski listić Jelsa Br. 18 / 2021. (762)



mise kroz tjedan u 18,30 sati svibanjska pobožnost: krunica - misa


nedjelja 9. 5.:

6. VAZMENA ( Majčin dan )

mise u 9 i u 19 sati ( 18,30 sati krunica )

Poslije mise vjeronauk krizmanicima

ponedeljak 10. 5.:

SV. PROŠPER, zaštitnik grada Hvara i otoka Hvara i otoka Visa: U Hvaru veliko slavlje – jubilarne 350. obljetnice dolaska relikvija Sveca u Hvar Ovdje će u p0nedjeljak misa biti ujutro u 8 sati, a navečer u 18,30 krunica

srijeda 12. 5.:

Sv. Leopold Bogdan Mandić (suzaštitnik u Zavali)

četvtak 13. 5.:

Uzašašće Gospodinovo ( Spasovo ) – svetkovina misa: u 9 i u 19 sati (u 18,30 krunica)

petak 14. 5 .:

Sv. Matija apostol

subota 15. 5.:

misa u 8 sati, a navečer u 18,30 krunica

nedjelja 16. 5.:

7. VAZMENA ( Presv. Sakramenta )

mise u 9 i u 19 sati ( 18,30 sati krunica )

ŽUPSKI VJERONAUK – slijedećeg tjedna

OSNOVCI:

po rasporedu – na krunicu i misu u 18,30 sati:

1. i 4. razred: ponedjeljak

2. i 5. razred: utorak

6. razred: srijeda

7. i 8 .razred: petak / subota

Ako je netko spriječen na „svoj“ dan, neka dođe na bilo koji drugi!


3. razred PRVOPPRIČESNICI : svake večeri u 18,30 sati


SREDNJOŠKOLCI:

KRIZMANICI: u nedelju u 20,00h




Jezični savjeti

Sve se češće može čuti ili čitat na radiju, i na televiziji, kao i u svakodnevnom razgovoru na julici: ODMORITE!


Glagol odmarati u hrvatskome standard-jeziku prijelazni je i povratni glagol. Prijelazni je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr. odmarati ruke, odmarati noge. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratni glagol i ne treba ga upotrebljavati bez povratne zamjenice se. Pogrešno je npr. Cijelo ću popodne odmarati., Igrači odmaraju nakon utakmice., a pravilno je Cijelo ću se popodne odmarati, Igrači se odmaraju nakon utakmice.



PRVO ČITANJE: (Dj 10, 25-26.34-35.44-48)

Čitanje Djela apostolskih

Kad je Petar ulazio, pohrli mu Kornelije ususret, padne mu k nogama i pokloni se. Petar ga pridigne govoreći: »Ustani! I ja sam čovjek.« Petar tada prozbori i reče: »Sad uistinu shvaćam da Bog nije pristran, nego – u svakom je narodu njemu mio onaj koji ga se boji i čini pravdu.« Dok je Petar još govorio, siđe Duh Sveti na sve koji su slušali tu besjedu. A vjernici iz obrezanja koji dođoše zajedno s Petrom začudiše se što se i na pogane izlio dar Duha Svetoga. Jer čuli su ih govoriti drugim jezicima i veličati Boga. Tada Petar reče: »Može li tko uskratiti vodu da se ne krste ovi koji su primili Duha Svetoga kao i mi?« I zapovjedi da se krste u ime Isusa Krista. Tada ga zamole da ostane ondje nekoliko dana.

PRIPJEV:

Pred poganima objavi Gospodin spasenje svoje!

DRUGO ČITANJE: (1Iv 4, 7-10)

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana ap

Ljubljeni! Ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav. U ovom se očitova ljubav Božja u nama: Bog Sina svoga jedinorođenoga posla u svijet da živimo po njemu. U ovom je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše.

PRIJE EVANĐELJA:

Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ, govori Gospodin; i Otac će moj ljubiti njega i knjemu ćemo doći.

EVANĐELJE: (Iv 15, 9-17)

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus svojim čenicima: »Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna.


Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje. Vi ste prijatelji moji ako činite što vam zapovijedam. Više vas ne zovem slugama jer sluga ne zna što radi njegov gospodar; vas sam nazvao prijateljima jer vam priopćih sve što sam čuo od Oca svoga. Ne izabraste vi mene, nego ja izabrah vas i postavih vas da idete i rod donosite i rod vaš da ostane te vam Otac dadne što ga god zaištete u moje ime. Ovo vam zapovijedam: da ljubite jedni druge.«


Josipova stranica


APOSTOLSKO PISMO PATRIS CORDE SVETOGOCA FRANJE (nastavak)


4. Otac koji prihvaća

Josip prima Mariju bezuvjetno. Vjeruje Anđelovim riječima. „Plemenitost Josipova srca takva je da je ono što je naučio iz Zakona učinio ovisnim o dobročinstvu; i danas, u ovom svijetu u kojem je toliko očito psihološko, verbalno i fizičko nasilje nad ženama, Josip se predstavlja kao osoba poštovanja i osjećaja. Iako nema ispred sebe širu sliku, donosi odluku da zaštiti dobro Marijina imena, njezino dostojanstvo i život. U oklijevanju kako postupiti, Bog mu pomaže prosvjetljujući njegove sudove. Mnogo puta se u našem životu događaju stvari čije značenje ne razumijemo.

Naša prva reakcija često je razočaranje i pobuna. Josip ostavlja svoja razmišljanja po strani kako bi prihvatio stvaran tijek događaja i, koliko god tajanstveno izgledalo njegovim očima, on to prihvaća, preuzima odgovornost i čini ih dijelom osobne povijesti. Ako se ne pomirimo sa svojom poviješću, nećemo biti u mogućnosti poduzeti ni sljedeći korak, jer ćemo uvijek ostati taoci svojih očekivanja i posljedičnih razočaranja…

Kao što je Bog rekao našem Svecu: „Josipe, sine Davidov, ne boj se“, čini se da i nama ponavlja: „Ne boj se!“. Potrebno je ostaviti po strani ljutnju i razočaranje i prihvatiti ih – čak i kad se nešto dogodi kako nismo željeli – ne pasivnom rezignacijom, već nadom i hrabrošću. Prihvaćanje života na ovaj način uvodi nas u njegov skriveni smisao. Život svakoga od nas može se čudesno ponovno pokrenuti ako nađemo hrabrosti živjeti prema onomu što nam govori Evanđelje. Nije važno čini li se da je sve pošlo po zlu ili da se neke stvari ne mogu popraviti. Bog može učiniti da cvijeće nikne među kamenjem. Čak i ako nam srce nešto prigovara, On je „veći od našega srca i znade sve“ (1 Iv 3, 20).

Ovdje se još jednom susrećemo s onim kršćanskim realizmom koji ne odbacuje ništa što postoji. Stvarnost je u svojoj tajanstvenoj i nesvodivoj složenosti nositelj osjećaja postojanja sa svojim svijetlima i sjenama. To je ono što apostol Pavao kaže: „Znamo pak da Bog u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube, s onima koji su odlukom njegovom pozvani“ (Rim 8, 28). A sveti Augustin dodaje: „čak i ono što se naziva zlom (etiam illud quod malum dicitur)“. U ovoj široj perspektivi vjera daje smisao svakom sretnom ili tužnom događaju.

Ne bismo trebali nikada pomisliti da vjerovati znači pronaći lagana i utješna rješenja. Vjera koju nas je naučio Krist je ona koju vidimo kod svetog Josipa, koji ne traži prečace, već se „otvorenih očiju“ suočava s onim što mu se događa, preuzimajući za to osobnu odgovornost.

Josipovo prihvaćanje poziva nas da i mi prihvaćamo druge onakvima kakvi jesu, bez iznimke, i da posebnu brigu posvetimo slabima, jer Bog bira ono što je slabo (usp. 1 Kor 1, 27), on je „otac sirota i branitelj udovica“ (Ps 68, 6) i zapovijeda da volimo tuđinca u svojoj sredini.[20] Volim misliti da je Isus od svetog Josipa crpio nadahnuće za prispodobu o izgubljenom sinu i milosrdnom ocu (Lk 15, 11 – 32).


Vjera i prirodne znanosti


Prenosimo vam PROSLOV

- iz ove fenomenalne knjige

DOKAZI NADNARAVNOGA

Istraga o čudima i fenomenima

Početkom XX. stoljeća njemački je sociolog Max Weber ustvrdio kako s napretkom znanja i razvojem tehnologije neminovno mora nastupiti i proces "raščaravanja" svijeta. Čovjek će s prirode strgnuti veo tajnovitosti i svijet će za njega tako postati potpuno jasan i bez ikakvih zagonetki.

Otprilike u isto vrijeme kada je on to ustvrdio najbolji fizičari toga vremena u atomskoj i kvantnoj fizici došli su do otkrića koja su potpuno izmijenila znanstvenu sliku svijeta.


Kako bi prenijeli bit pojava koje su istraživali astrofizičari, kozmolozi i istraživači elemen­tarnih čestica počeli su koristiti jezik mistike. Također, smanjio se jaz između znanosti i religije; suvremeni znanstvenici traže da vjerujemo u pojave koje se čine manje vjerojatnima od sadržaja kršćanskih dogma, jer u što je lakše povjerovati: da djevica može roditi sina ili da je cijeli svemir koji se prostire milijardama svjetlosnih godina zajedno sa svime što postoji nekada bio zatvoren u jednoj točki manjoj od vrška igle?

Kao što je rekao dobitnik Nobelove nagrade za fiziku Charles Hard Townes: "Što više znamo o kozmosu i evolucijskoj biologiji, to nam se oni čine sve više neobjašnjivima bez prihvaćanja koncepta inteligentnoga dizajna. Što se mene tiče, to je ono što me okreće vjeri."

Američki fizičar nije jedini koji tako razmišlja. Nedavna su istraživanja pokazala kako na odjelima prirodnih i egzaktnih znanosti na američkim sveučilištima ima više vjernika nego na onima humanističkih znanosti. Jer empiristi se više bave činjenicama, a humanisti teorijama.

Neki od zabilježenih fenomena potpuno izmiču istraživačkim metodama kojima raspolaže suvremena znanost. Posljedično, želeći ostati u suglasju s činjenicama i logičkim načinom raz­mišljanja, mnoštvo se stručnjaka s područja egzaktnih znanosti otvara natprirodnomu. Čini se da je Max Planck bio u pravu kada je napisao: "Religija i prirodne znanosti nisu međusobno suprotstavljene kako to neki misle i čak i strahuju, već samo različitim putovima vode do istoga cilja, a taj je cilj Bog." (istaknuo DS.)


157 Ansichten

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

ŽUPSKE OBAVIJESTI 19.9 - 26.9.2021

Župski listić Jelsa Br. 37 / 2021 ( 781) Kroz tjedan misa svakog dana u 19h nedelja 19. 9. : 25. kroz godinu - Presv. Sakramenta Katehetska nedjelja – početak vjeronauka mise u 9h i u 19h ( PREDSTAV

ŽUPSKE OBAVIJESTI 12.9. - 19.9.2021.

Župski listić Jelsa Br. 36 / 2021. (780) Kroz tjedan misa svakog dana u 19h u utorak u 8h nedelja 12. 9. : 24. kroz godinu - (Ime Marijino) mise u 9h i u 19h ponedeljak 13. 9.: Sv. Ivan Zlatousti uto

ŽUPSKE OBAVIJESTI 5.9. - 12.9.2021.

Župski listić Jelsa Br. 35 / 2021. (779) Kroz tjedan misa svakog dana u 19h u utorak u 8h nedelja 5. 9. : 23. KROZ GODINU - 1. u mjesecu mise u 9h i u 19h (u 18,30 krunica za obitelji i duh. zvanja) u