Župski listić Jelsa Br. 33 / 2021. (777)
Kroz tjedan misa svakt dan u 19 sati
u četvrtak u 8h
nedelja 22. 8. :
21. KROZ GODINU (BDM Kraljica )
mise u 7h u 9h i u 19h
utorak 24. 8 .:
Sv. Bartolomej, apostol
srijeda 25. 8.:
Sv. Ljudevit, kralj
petak 27. 8. :
Sv. Monika
subota 28. 8. :
Sv. Augustin (njezin sin)
biskup (Sv. Nedjelja)
nedelja 29. 8. :
22. KROZ GODINU
mise u 7h u 9h i u 19h
okruženje i okružje
Riječi okruženje i okružje paronimi su, odnosno imaju sličan izraz i slično značenje, koje upućuje na čiju okruženost kakvom skupinom, okolnostima itd. Te dvije riječi ipak nisu sinonimi. Riječ okružje znači 'društvo u kojemu se tko kreće i uvjeti kojima je okružen u životu ili radu', a riječ okruženje 'krug kojim se koga opkoljuje'. Stoga je dobro govoriti o ugodnome radnom okružju i o neprijateljskome okruženju.
oko desetak > desetak / oko deset U hrvatskome se jeziku približna mjera izražava brojevnim prilozima koji završavaju na -ak, primjerice, desetak 'približno ili oko deset', stotinjak 'približno ili oko sto' itd. Pogrešno je upotrebljavati pleonazam s prilogom oko, kojim se označuje približnost, i brojevni prilog koji završava na -ak jer se tako nepotrebno ponavlja isto značenje. Nepravilno je Ispred tunela čekalo je oko dvjestotinjak vozila., Na koncert je došlo oko petstotinjak ljudi., a pravilno je Ispred tunela čekalo je dvjestotinjak / oko dvjesto vozila., Na koncert je došlo petstotinjak / oko petsto ljudi.
Može li čovik čut svoje posmrtno zvono?
Lako je odgovorit: ne! A ipak, priča se, to se dogodilo na Braču: svećenik je na poziv doša opremit starega Matu, pomaza ga i izreka molitve kojima se ispraća duša… Župnik jedva doša doma a javjadu mu: Gotovo je, parti je! Oglasi se mrtvi zvon, a oni „mrtvac“ pita: „Komu 'vo zvoni?“ Nevista se snašla: „Da je umri niki u Amerike!“ Nakon uru Mate je stvarno umri i ni zvonilo ponovo! Dakle, ču je svoj zvon!
Malo riči o puno pića Ona: Prijatelj pita Peru: „Što kažeš ženi kad se navečer vratiš napit doma?“ – Ništa! Ona sve kaže! Razlika: - Koja je razlika između profesora i krčmara? – Profesor godinama radi da od budale napravi čovjeka, a gostionočar učas od čovjeka napravi budalu! Dvostruko: Liječnik pacijentu: „Gospodine, Vama se vid pogoršao jer puno pijete. – Ne, doktore! Baš obratno: kad dobro popijem, onda dvostruko vidim. Katastrofa: Mali Ivica pita oca koji je volio piti: „Tata, kakva je to rečenica: „U kući nema vina ni piva.“? – Sine, to nije rečenica, to ti je – katastrofa!
PRVO ČITANJE:
Čitanje Knjige o Jošui
U one dane: Jošua sabra sva plemena Izraelova u Šekem; i sazva starješine Izraelove, glavare, suce i upravitelje njihove i oni stadoše pred Bogom. Tada reče Jošua svemu narodu: »Ako vam se ne sviđa služiti Gospodinu, onda danas izaberite kome ćete služiti: možda bogovima kojima su služili vaši oci s onu stranu Rijeke ili bogovima Amorejaca u čijoj zemlji sada prebivate. Ja i moj dom služit ćemo Gospodinu.«Narod odgovori: »Daleko neka je od nas da ostavimo Gospodina, a služimo drugim bogovima. Gospodin, Bog naš, izveo je nas i naše oce iz Egipta, iz doma robovanja, i on je pred našim očima učinio velika čudesa i čuvao nas cijelim putem kojim smo išli i među svim narodima kroz koje smo prolazili. I mi ćemo služiti Gospodinu jer on je Bog naš.«
PRIPJEV:
Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin!
DRUGO ČITANJE:
Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Efežanima ( Ef 5, 21-32 )
Braćo: Podložni budite jedni drugima u strahu Kristovu! Žene svojim muževima kao Gospodinu! Jer muž je glava žene kao i Krist glava Crkve – On, spasitelj Tijela. Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene muževima u svemu!
Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili čega takva, nego da bude sveta i bez mane. Tako treba da i muževi ljube svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi. Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. Doista, mi smo udovi njegova tijela! Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; dvoje njih bit će jedno tijelo. Otajstvo je to veliko! Ja smjeram na Krista i na Crkvu.
ALELUJA:
Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život; ti imaš riječi života vječnoga!
EVANĐELJE:
Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu (Iv 6, 60-69)
U ono vrijeme: Mnogi od Isusovih učenika rekoše: »Tvrda je to besjeda! Tko je može slušati?« A Isus, znajući sam od sebe da njegovi učenici zbog toga mrmljaju, reče im: »Zar vas to sablažnjava? A što ako vidite Sina Čovječjega kako uzlazi onamo gdje je prije bio? Duh je onaj koji oživljuje, tijelo ne koristi ništa. Riječi koje sam vam govorio duh su i život su. A ipak, ima ih među vama koji ne vjeruju.« Jer znao je Isus od početka koji su oni što ne vjeruju i tko je onaj koji će ga izdati. I doda: »Zato sam vam i rekao da nitko ne može doći k meni ako mu nije dano od Oca.« Otada mnogi učenici odstupiše, više nisu išli s njime. Reče stoga Isus dvanaestorici: »Da možda i vi ne kanite otići?« Odgovori mu Šimun Petar: »Gospodine, kome da idemo? Ti imaš riječi života vječnoga! I mi vjerujemo i znamo: ti si Svetac Božji.«
Nemoj govoriti loše o drugima niti dobro o sebi
(Te riječi, toliko dragocjene koliko i zahtjevne, zapisao je svojedobno Buson, japanski slikar i haiku pjesnik.)
Ne, nemoj govoriti loše o drugima. Lošim riječima ništa ne dodaješ životu. Njima tek zatrpavaš svijetlila koja žive u svakome. Njima trneš i svjetiljku svoje duše. Loše riječi su poput lošeg sjemenja iz kojega niče smrt, a ne život.
Ali nemoj govoriti ni dobro o drugima ako dobre riječi
ne izgovaraš od srca, ako ne vjeruješ u njihovu životnost. Radije šuti i ostani po strani.
Dopusti drugima da se bore sa životom, dopusti životu da se bori s njima, ako nisi spreman biti dio života koji traje. Dio ljubavi koja se obnavlja. Nemoj govoriti dobro o sebi. Nastoj o sebi uopće ne govoriti.Jer što mogu reći riječi ako život šuti? I što treba dodati rječitom životu?
Dopusti dobroti da govori kroz tvoj život i neka ti to bude dovoljno.
Ali nemoj govoriti ni loše o sebi, čak i ako si uvjeren da je ono što si rekao istinito. Pogotovo nemoj govoriti loše o sebi ako se time želiš istaknuti, ako se time želiš očitovati skromnim i poniznim.
Jer nije čovjekova veličina u tome da sebe ponizuje, nego u tome da sebe prihvati i čitavim svojim bićem poslužuje dobrotu.
I zato nemoj živjeti zagledan u ono što te sapinje, nego u ono što te raskriljuje. Kada govoriš, govori u prilog životu. Govori riječi tople, pronicave, riječi poticajne. Govori s povjerenjem da u svakome prebiva životvorna snaga koja i najmučniju zamrlost umije preobraziti u nesavladiv zanos. Pohodi srca onih kojima se obraćaš jer na svijetu nema drugog mjesta gdje se ljudi mogu dovoljno, kamo li do kraja, susresti.
Kada govoriš, rađaj svijet. Zauzimaj se za njega.
-Stjepan Lice-
Nudizam
1. Što o tome kaže Wikipedija:
Naturizam ili nudizam - je kulturni i politički pokret zasnovan na ideji promoviranja i podržavanju društvenog nudizma u privatnosti i javnosti. Naturizam može biti i "način života" (tj. životni stil) zasnovan na privatnom, obiteljskom i/ili društvenom nudizmu. Filozofija naturizma ima nekoliko izvora, od kojih mnogi potječu iz zdravstvene i rekreacijske filozofije u Njemačkoj iz ranog dvadesetog stoljeća, iako se koncept vraćanja prirodi i stvaranja jednakosti spominje i kao nadahnuće. Ideja se iz Njemačke proširila u Englesku, Kanadu, SAD i dalje, gdje su onda i nastali prvi klubovi. Model Njemačkog (Deutscher Verband für Freikörperkultur - DFK) naturizma promiče obiteljski i sportsko rekreacijski naturizam, DFK je član Njemačkog olimpijskog saveza. S druge strane francuski naturizam se razvio na osnovi velikih turističkih kompleksa, što je utjecalo na ideju naturizma u SAD-u i Quebecu. Naknadni razvoj naturizma obuhvaća turistički naturizam, gdje su kao poznatije odredište poznati Karibi, ovo podrazumijeva gradnju nudističkih centara tj. boravišta, koji su samostalniji.
U novije vrijeme, nudističke plaže i druge vrste anonimnih nudističkih aktivnosti služe onima koji žele sudjelovati u naturizmu bez nužnog sudjelovanja u određenom klubu.
Naturizam ne uključuje erotiku ili vulgarnu seksualnost, iako je ovo neki puta povezano s naturizmom u medijima i javnom mišljenju.
2. Što o tome kaže o. Lorenzo Montecalvo:
Odjeća je potrebna za prekrivanje naše golotinje, iako je nudizam danas u modi. Koji je cilj nudizma? Pokazivanje tijela koje, za mnoge, nije sluga, već gospodar duše. Tijekom ljeta plaže su displej ljudskog tijela. Golotinju opravdavamo govoreći da svaki kutak tijela treba pocrniti kako bismo bili zdravi. Moja majka se nikada nije išla kupati na more, a ipak je živjela 99 godina.
Satima ležimo na plaži, a nismo u stanju sjedeći ili na koljenima provesti 10 minuta pred SUNCEM PRAVDE kako bismo primili toplinu vječne ljubavi.
Najtužnije je vidjeti polugole vjernike u crkvi, koji odvlače pažnju. A župnici nemaju ljubavi (valjda nemaju «petlje»!- DS.) da kažu: "Sestro, brate, nije ti dopušteno doći u crkvu tako odjeven/a". Čak i mladenke često na vjenčanje dolaze bez graciozne haljine (da čak i da često!- a moj don Lorenzo, gdje to ti živiš ?!). Tako se događa da ne-sveti svećenik mora slaviti Euharistiju zatvorenih očiju!) Bolje tako: više se usredotoči na slavlje. (Ma -da ne bi, moj Lorenzo!)
3. Što o tome kaže don Toni Đakoni:
Ponovimo dvije batude don Toneta na svećeničkom sastanku Hvarskog dekanata kad se u svezi s tom „novom pojavom“ postavljalo kazuistička pitanja (casus = slučaj: „Što ako!“):
- Što ako na nudističkoj plaži nekome pozli i traže svećenika za Sveto ulje?
Don Toni: „Uzmeš ćole, naslikoš na njima bikini, i sve će ti bit obučene!“
- Što ako iz nudističkog kampa traže misu na koju bi oni došli – goli?
Don Toni: „Nećeš ti ptoblema, pa niko nismo rođeni u robi. Ma isto se misnik triba obuć za misu po propisu“ A onda odjedonput don Toni učini tumbul: „A, neće moć!“ – Ča sad, Toni, najedonput ne može? „Ne može, jer di će donit lemozinu?!“
Comments