Župski listić Jelsa Br. 23 / 2021. (767)
Kroz tjedan: svakog dana misa i Zlatna krunica u 19 sati
nedelja 13. 6. :
11. KROZ GODINU – sv. Ante
mise u 9h i u 19h
Svetog Antonija (u Bočiću)ćemo „prihitit“ na 22.6.
utorak 15. 6. :
Sv. Vida, mučenika – slavi Rijeka i Bračani na Vidovoj gori
nedelja 20. 6. :
12. KROZ GODINU (Presv. Sakramenta)
mise u 9h i u 19h
ČLANAK JEDNOG AMERIČKOG NOVINARA O HRVATSKOJ "Ima na Balkanu jedna zemlja, koja graniči sama sa sobom. Gdje žive najljepše žene, a natalitet opada. Gdje nezaposleni najviše rade, gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igraju nogomet, a pobjeđuju u vaterpolu, rukometu ili tenisu. Gdje svi žure na posao, a niko ne stiže na vrijeme. Gdje osmosatno radno vrijeme traje dvanaest sati. Gdje je zdravstvo besplatno, a liječenje skupo. Gdje su novinari slobodni da napišu što god im se naredi. Gdje je svjetska kriza dobila državljanstvo. Gdje su javne nabave tajne, a državne tajne javne. Gdje se ratovi nikad ne završavaju. Gdje se povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikad nisu radili.Gdje je strana valuta uzeta za domaću. Gdje ljudi svetkuju, a psuju Boga. Gdje pametne zbog nerazumijevanja proglašavaju luđacima, a luđake sposobnima. Gdje nepismeni pišu povijest. Gdje su zakoni nezakoniti, a anarhija normalno stanje. Gdje vlast prezire građane kao neželjene svjedoke. Gdje se živi od budućnosti, jer na sadašnjost nemaju pravo. Gdje se svako svakome smješka, a nitko nikome ne želi dobro. Gdje sudski postupci traju duže od života. Gdje su samo poplave način navodnjavanja zemljišta. Gdje prizivaju diktatora, a demokraciju smatraju porezom na budale. Gdje smatraju da će zemlja više napredovati ako što više nazaduje. Gdje nisi normalan, ako ne poludiš. Gdje živiš samo zato da bi umro. Gdje je vrijeme beskonačno, a glupost besmrtna..." ... stvarno da se zamisliš! Ah, ti Amerikanci! K'o da ima luđe zemlje nego što je - njihova!
Govorimo hrvatski
Jezične savjete donosimo ubuduće pod ovim naslovom posuđenim od Janoša Remera s Hrvatskog radija; „govorimo“ može biti indikativ, ali i imperativ! iza blagdana > nakon/poslije blagdana
Prijedlog iza u hrvatskome standardnom jeziku ima prostorno značenje (iza kuće, iza drveta) i nije dobro upotrebljavati ga u vremenskome značenju. Umjesto prijedloga iza u vremenskome značenju pravilno je upotrebljavati prijedloge nakon ili poslije. Pogrešno je Vidimo se iza blagdana., Čujemo se iza vikenda., a pravilno je Vidimo se nakon/poslije blagdana., Čujemo se nakon/poslije vikenda. Ili npr. zmija vas može, ne daj Bože, ujesti iza kuće, ali ne iza podne nego poslije podne!
PRVO ČITANJE: Čitanje Knjige proroka Ezekiela (Ez 17, 22-24) Ovo govori Gospodin Bog: »S vrha cedra velikoga, s vrška mladih grana njegovih, odlomit ću grančicu i posadit je na gori visokoj, najvišoj.
Na najvišoj gori izraelskoj nju ću zasaditi: razgranat će se ona, plodom uroditi i postati cedar predivni: prebivat će pod njim sve ptice, sve će se krilato gnijezditi u sjeni grana njegovih. I sve će poljsko drveće znati da ja, Gospodin, visoko drvo ponizujem, a nisko uzvisujem; zeleno drvo sušim, a drvu suhu dajem da rodi. Ja, Gospodin, rekoh i učinit ću!«
Dobro je slaviti Gospodina.
Dobro je slaviti Gospodina,
pjevati imenu tvome, Svevišnji;
naviještati jutrom ljubav tvoju
i noću vjernost tvoju.
Ko palma cvate pravednik
i raste ko cedar libanonski.
Zasađeni u domu Gospodnjemu,
cvatu u dvorima Boga našega.
Rod donose i u starosti,
sočni i puni svježine:
da navijeste kako je pravedan Gospodin,
Hrid moja, onaj na kome nema nepravde.
ALELUJA:
Sjeme je riječ Božja, a sijač Krist; tko ga god nađe, ostat će zauvijek.
EVANĐELJE:
Čitanje svetog Evanđelja po Marku (Mk 4, 26 – 34)
U ono vrijeme: Isus govoraše mnoštvu: »Kraljevstvo je Božje kao kad čovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, noću i danju sjeme klija i raste – sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda klas i napokon puno zrnja na klasu. A čim plod dopusti, brže se on laća srpa jer eto žetve.« I govoraše: »Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se gorušičino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jednoć posijano, naraste i postane veće od svega povrća pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.« Mnogim takvim prispodobama navješćivaše im Riječ, kako već mogahu slušati. Bez prispodobe im ne govoraše, a nasamo bi svojim učenicima sve razjašnjavao.
PČELINJAK PUSTINJE BLACA
Centar za kulturu Brač ( link )
BETONSKE KOŠNICE
Na nekoliko minuta hoda od Pustinje Blaca nalazi se pčelinjak kojega je oko 1900. godine izgradio upravitelj don Nikola Milićević stariji. Po obliku i načinu uzgoja pčelinjak s 237 košnica sagrađenih od betonskih ploča bio je jedinstven u Dalmaciji. U suhozidom ograđenom sustavu kaskada za smještaj košnica godišnje se znalo prikupiti i do 15 kvintala meda, a u njegovoj je okolici tada zasađeno stotine grmova ružmarina. U muzeju Pustinje Blaca čuvaju se etikete i staklenke za med, don Nikin nacrt pčelinjaka i pčelarski dnevnik s dosjeom svake košnice. Ovo područje danas je većinom zapuštena poljoprivredna površina koju Centar za kulturu Brač želi revitalizirati - obnoviti betonske košnice, kamene terase, suhozide i poljske kućice, nastaniti pčelama određeni broj košnica i obnoviti vegetaciju potrebnu za njihovu ishranu.
Način na koji se odnosimo prema okolišu danas, temelj je opstanku svijeta u vremenima koja dolaze. Svjedoci smo izumiranja vrsta i smanjenja bioraznolikosti. Upravo pčele igraju važnu ulogu u ekosustavu, a njihov je opstanak uslijed klimatskih promjena, smanjenja staništa i zagađenja okoliša ozbiljno ugrožen. Obnova pčelinjaka Pustinje Blaca bila bi naš mali doprinos odgovornom ponašanju prema okruženju i boljoj budućnosti.
CRTICE IZ POVIJESTI BLATAČKOG PČELINJAKA
Svećenik i poljoprivredni prosvjetitelj Milan Vusio, česti gost u Pustinji Blaca, u svojim se napisima u „Mladom poljodjelcu“ o pčelarstvu, pčelarenju i medu koristio podacima iz gospodarskih dnevnika blatačkih starješina i knjižnice. U njegovoj prepisci s poljoprivrednim stručnjacima sredine i kraja 19. stoljeća obrazlažu se upravo iskustva vođenja poljodjelstva u Pustinji Blaca. Blatački težaci bi u vremenu od studenog do travnja, kad god bi imali malo slobodnog vremena sadili medonosno bilje – uglavnom kadulju i ružmarin, ali i pelin,vrisak, majčinu dušicu i lavandu. U Blacima je postojao i popis raslinja korisnog za pčele koje se moralo obavezno čuvati i održavati pa se tako spominju: - voće – trešnja, jabuka, krška, šljiva, nešpula (mušmula), badem, šipak i breskva - šumsko drveće kao hrana pčelama u cvatu – lipa, bagrem, divlji kesten i bor - grmlje – kupina, žuka, crnika, draga, vrijes, bršljan, a od trava i povrća sijale su se bob, tikva, krastavac, djetelina i suncokret. U Blacima su tiskani i naputci za pčelare amatere u kojima im savjetuju što raditi na pčelinjaku u pojedinom godišnjem dobu i kako spremiti med. Vrcao se ovdje med uglavnom od ružmarina i vrijeska. Upravitelji Pustinje Don Niko stariji i mlađi voljeli su se baviti pčelama, nadgledali su vrcanje i klasificiranje meda, pakiranje i lijepljenje etiketa. I vino su, umjesto šećera, pravili s medom. U njihovo vrijeme med iz Blataca izvozio se u Trst u drvenim bačvama, bakrenim posudama i staklenkama s etiketom.
EKSKLUZIVNOST BLACA
Evo što ja mislim o Blacima: Svaki Bračanin koji može hodati, a nije nikada bio u Blacima, morao bi ih posjetiti pod prijetnjom izgona s otoka Brača!
Svakome turistu ili drugačijem posjetitelju Brača, ako barem u drugom pohodu otoku ne posjeti Blaca, trebalo bi uskratiti ulaznu vizu na Brač!
Kad je predsjednik Tuđman u svibnju 1993. godine posjetio Brač da bi otvorio brački aerodrom, inzistirao je da mu se organizira i pohod Blacima, iako je šef protokola „ludio“ zbog toga: kako osigurati osiguranje kroz te šumovite klance! Ali Tuđmanu je jedan bliski suradnik „upelio“: Gospodine predsjedniče, ako idete na Brač a ne posjetite Blaca, k'o da niste ni bili na Braču! Sve ostalo što ćete po Braču vidjeti možete vidjeti bilo gdje drugdje, ali ono što će Vas dočekati u Blacima - možete vidjeti samo na Braču!
-Don Stanko-
コメント