Župni listić Jelsa Br. 28 / 2024 (927)
nedjelja 7. 7.:
14. Kroz godinu - 1. u mjesecu
misa u 7h, 9h i u 20h
(u 19,30 krunica)
ponedjeljak 8. 7.:
misa u 20h
utorak 9. 7.:
Bl Marija od Propetoga Isusa Petković
misa u 8h
srijeda 10. 7.:
OBLJETNICA POSVETE STOLNE CRKVE U HVARU
misa u 8h
četvrtak 11. 7.:
Sv. Benedikt, Zaštitnik Europe
misa u 20h (poslije mise KLANJANJE)
petak 12 7.:
misa u 8h
subota 13 7.:
Gospa Bistrička
Nerežišća na Braču slave svoju Zaštitnicu sv. Margaritu
misa u 20h
nedjelja 14. 7.:
15. Kroz godinu
misa u 7h, 9h i u 20h
Uhvaćen je jedan penzioner sa 100 eura pred sam kraj mjeseca. Istraga je u tijeku!
„Rekli su mi najgore o tebi!“ - A ja bih tebi sve rekla u lice – samo ne znam - u koje!
Anđelko
Služba riječi
14. Nedjelja kroz godinu
( 7. 7.)
PRVO ČITANJE
Iz Knjige proroka Ezekiela (Ez 2, 2-5)
U one dane: Uđe u me duh te me podiže na noge i ja čuh glas onoga koji mi govoraše. I reče mi: »Sine čovječji, šaljem te k sinovima Izraelovim, k narodu odmetničkom što se odvrže od mene. Oni i oci njihovi bunili su se protiv mene sve do dana današnjega. Šaljem te k sinovima tvrdokorna pogleda i okorjela srca. Reci im: ’Ovo govori Gospodin Bog!’ I poslušali oni ili ne poslušali – rod su odmetnički – neka znaju da je prorok među njima.
PRIPJEV
Oči su naše uprte u Gospodina dok nam se ne smiluje.
DRUGO ČITANJE
Iz Druge poslanice Korinćanima (2Kor 12, 7-10)
Braćo: Da se zbog uzvišenosti objavâ ne bih uzoholio, dan mi je trn u tijelu, anđeo Sotonin, da me udara da se ne uzoholim. Za to sam triput molio Gospodina da odstupi od mene. A on mi reče: »Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavršuje.« Najradije ću se dakle još više hvaliti svojim slabostima da se nastani u meni snaga Kristova. Zato uživam u slabostima, uvredama, poteškoćama, progonstvima, tjeskobama poradi Krista. Jer kad sam slab, onda sam jak.
ALELUJA
Duh Gospodnji na meni je: on me posla blagovijesnikom biti siromasima.
EVANĐELJE
Čitanje svetoga Evanđelja po Marku ( Mk 6, 1-6 )
U ono vrijeme: Isus dođe u svoj zavičaj. A doprate ga učenici. I kada dođe subota, poče učiti u sinagogi. I mnogi što su ga slušali preneraženi govorahu: »Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela događaju po njegovim rukama? Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i Šimunov? I nisu li mu sestre ovdje među nama?« I sablažnjavahu se o njega.
A Isus im govoraše: »Nije prorok bez časti doli u svom zavičaju i među rodbinom i u svom domu.« I ne mogaše ondje učiniti ni jedno čudo, osim što ozdravi nekoliko nemoćnika stavivši ruke na njih. I čudio se njihovoj nevjeri.
TKO SU – KOPTI?
(don Ante Vranković – Hrvatski radio: Duhovna misao)
Dok su bili pod vlašću Rimskog Carstva, trpjeli su teške progone. Nakon toga su ih progonili bizantski vladari. Od 7 st – Arapi. Mnogi su prešli na islam. Rim i Carigrad dugo su ih smatrali krivovjercima. Danas su sve Crkve suglasne da je bila riječ o nerazumijevanju ali ne i o krivovjerju. Razlog raskola bio je političke naravi.
Riječ je o Koptima. Kopti su kršćani Egipta. Kopt od arapskoga 'gibt' ili 'kibt', jednostavno znači – Egipćanin. Dok su u gradovima Crkvu vodili uglavnom Grci, helenističke kulture, uz rijeku Nil kršćanstvo se širi među domaćim stanovništvom porijeklom od faraonskog Egipta. Tu je nastala Crkva domaćega jezika i kulture. Kopti ponosno spominju svog utemeljitelja i prvog biskupa sv. Ivana Marka, evanđelista.
U 3 i 4. stoljeću, u egipatskoj je pustinji živjelo na stotine monaha i pustinjaka. Među njima se posebno ističe sv. Pavao Pustinjak. Egipatski pustinjski oci su bili i ostali uzorom i zapadnom i istočnom monaštvu, a unutar Koptske crkve odigrali su vrlo važnu ulogu - veću nego u bilo kojoj kršćanskoj zajednici. U liturgiji koriste poseban - aleksandrijski obred, jedan od izvornih kršćanskih obreda. Službe su im vrlo dugačke i svečane, a pjevanje jednoglasno i monotono. Njihove ikone su drukčije, djeluju nekad kao dječji crteži. Koptski je obred vrlo pokajnički i kontemplativan. U borbi za opstanak snažno su se vezali uz svoje samostane. U posljednje vrijeme doživljavaju pravo malo duhovno buđenje i procvat monaških zvanja. Ali progoni ne prestaju. Posljednjih godina pojačano su izloženi terorizmu islamista. Često moraju iseljavati, te ih sve više ima i u Europi, pa i u Hrvatskoj. Od prije nekoliko godina slavi se liturgija za koptske doseljenike koji većinom žive i rade u Zagrebu.
Čitava povijest ove Crkve prožeta je mučeništvom i progonom. Premda su danas manjina od 10 % stanovništva Egipta, Kopta ima oko 15 milijuna te su jedna od najjačih Crkava na Bliskom istoku. Iz koptskoga se obreda razvio etiopski kao što se iz Koptske crkve odvojila i zasebna Etiopska crkva.
Velika većina Kopta pripada Koptskoj pravoslavnoj Crkvi. Postoji i mala Koptska katolička Crkva nastala u 18. st. Kopti su poznati po svojoj revnoj pobožnosti i velikim samostanima u egipatskoj pustinji gdje je i nastalo kršćansko monaštvo i gdje su živjeli veliki sveci poznati diljem kršćanstva.
Sveti Pavao, pustinjak, živio je dugim i svetim životom koji je utjecao na mnoge ljude, kako u njegovo vrijeme tako i na generacije nakon toga, sve do danas. Njegovim imenom nazvan je i Red pavlina, osnovan u 13. stoljeću. Pavlini i danas djeluju u 16 zemalja. Nemaju direktne povezanosti s koptima. Ali jedne i druge preko svetog Pavla i svetog Marka povezuje i nadahnjuje evanđelje Isusa Krista. Neka nas ne zbune malo drukčiji obredi i molitve. Isus Krist je uvijek isti. Njemu slava u vijekove. Kad se susretnete s Koptima duboko se poklonite Gospodinu, zbog njihove duge, mučeničke prošlosti.
Pajasen
„Priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune."
- Charles Darwin -
Pajasen (ruj, pajasen, divlji orah, kiselo drvo, smrdljivo drvo, smrdljivo stablo; Ailanthus altissima), listopadno drvo iz porodice gorkuničevke (Simaroubaceae), jedno od sedam priznatih vrsta u rodu Ailanthus
Mi smo ga kao djeca u Pražnicama zvali „smrdej“, dok su stariji tako zvali drugo drvo – smrdljiku (Pistacia terebinthus), a ovo su zvali „divji orih“. Ali, i divlji orah je nešto drugo (kao što postoji i divlji kesten), ljudi taj pravi divlji orah ga sade jer se koristi i njegov ljekoviti plod i drvo za izradu namještaja. Izgleda da je to sudbina ovog invazivnog raslinja po cijelom svijetu – ima svakojakih naziva, a rijetko lijepih, primjerice - Pitovljani ga zovu „rus“.
Ovo brzorastuće listopadno drvo može narasti do visine od 25 metara. Deblo i grane su glatki, sive kore s bijelim prugama. Listovi su izmjenični, obično dugi do 60 cm, neparno perasti s 13-25 liski. Cvjetovi su mali, zelenkasto-žuti, ali imaju jak neugodan miris. Cvjeta tijekom kasnog ljeta. Plodovi su s jednom sjemenkom, a pri kraju sazrijevanja dobivaju crvenkastu boju i većinom se raznose vjetrom. Osim što je otporan na zagađenje i sušu, pajasen ima i negativne učinke: izlučuje otrov koji sprječava rast drugih biljaka u blizini, a njegov snažan korijen može oštetiti cjevovode, kanalizaciju i građevine.
Sigurno ste još tijekom školovanja čuli za pojam invazivna vrsta. Većina će se brzo prisjetiti mungosa koji je namjerno unesen na otok Mljet (kao i na Hvar) kako bi se smanjio broj zmija. No, to se nije pokazalo kao dobra ideja. Nakon nekog vremena broj zmija sveden je na minimum. Mungos se nije više imao čime hraniti pa je ''prešao'' na ptice i domaću perad, a istovremeno nije imao neprijatelja pa se njegov broj jako povećao. Postao je invazivna vrsta.
Invazivne biljke su pojedine strane vrste biljaka koje pokazuju izuzetnu sposobnost brzog, samostalnog razmnožavanja, što nam potvrđuje i ovo stablo pojasen. U Europu je prvi put unesen 1740. godine, kad je jedan isusovac poslao sjeme iz Pekinga preko Sibira svom prijatelju botaničaru u Francusku, a poslao ga je jer je mislio da je drvo gospodarski značajno, pošto je bilo slično jednoj drugoj vrsti (Toxicodendron vernicifluum). 1751. godine sjeme je posađeno u Francuskoj te poslano u Englesku. Sljedećih nekoliko desetljeća slijedi zbrka oko imena, jer su ljudi na različitim lokacijama različito nazivali to stablo, kako je i danas. Godine 1784. uneseno je u SAD, a danas se nalazi na svim kontinentima osim Antartike.
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comentarios