ŽUPNE OBAVIJESTI 4.9. - 11.9.2022.

Aktualisiert: 4. Sept.

Župni listić Jelsa Br. 35 / 2022 (830)

nedelja 4. 9.:

23. Krož godinu - 1. u mjesecu

MISE u 7h , u 9h i u 19h

(u 18,40h krunica)

 

ponedeljak 5. 9.:

Sv. Majka Terezija

misa u 19h

 

utorak 6. 9.:

misa u 19h

 

srijeda 7. 9.:

Sv. Marko Križevčanin

misa u 19h

 

četvrtak 8. 9.:

MALA GOSPA


Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije

MISE u 9h i 19h

Podizanje Gospe na njeno mjesto na večernjoj misi


 

petak 9. 9.:

misa u 19h

 

subota 10. 9.:

misa u 8h

misa na Glavici sv. Nikole u 17 sati

 

nedelja 11. 9.:

24. Krož godinu

MISE u 7h , u 9h i u 19h

(u 18,40h krunica)

 

Majka Tereza



Sveta Majka Terezija, katolička svetica i redovnica albanskoga podrijetla te indijskog državljanstva. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima. Wikipedia Rođena 26. kolovoza 1910. u Skoplju (Makedonija), preminula 5. rujna 1997. u Kolkati (Indija). Roditelji: Drana Bojaxhiu, Nikollë Bojaxhiu

Braća i sestre: Aga Bojaxhiu, Lazar Bojaxhiu


 

HVARSKA BISKUPIJA – DIOCESIS PHARENSIS Predmet: Poziv na molitvu za mir u Ukrajini Župama i samostanima - svima

Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik CCEE uputio je prijedlog biskupima u Europi da se 14. rujna, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa posebno moli za mir u Ukrajini. Predviđeno je da oblik molitve bude euharistijsko klanjanje u šutnji.

Stoga Vas pozivam da u srijedu, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa u svojim župnim i redovničkim zajednicama organizirate euharistijsko klanjanje, kako bismo svi bili ujedinjeni u molitvi za mir u Ukrajini, te i na taj način pokazali svoju blizinu svima koji pate.

O tome obavijestite svoje župljane te ih potaknite na sudjelovanje i molitvu. Uz pozdrav i blagoslov u Gospodinu.


-Ranko Vidović, biskup-

 

Služba riječi – 23. nedjelje Kroz godinu 4. 9.


PRVO ČITANJE

Iz Knjige Mudrosti (Mudr 9, 13-18b) Tko može spoznati Božju namisao i tko će se domisliti što hoće Gospod? Plašljive su misli smrtnika i nestalne su naše namisli. Jer propadljivo tijelo tlači dušu i ovaj zemljani šator pritiskuje um bremenit mislima. Mi jedva nagađamo što je na zemlji i s mukom spoznajemo i ono što je u našim rukama: a što je na nebu, tko će istražiti? Tko bi doznao tvoju volju da ti nisi dao mudrosti i da s visine nisi poslao duha svoga svetoga. Samo tako su se poravnale sta ze ljudima na zemlji i samo su tako naučili ljudi što je tebi milo i spasili se tvojom mudrošću.

 

DRUGO ČITANJE

Iz Poslanice Filemonu (Flm 9b-10.12-17)

Predragi: Ja, Pavao, starac, a sada i sužanj Krista Isusa, molim te za svoje dijete koje rodih u okovima, za Onezima, negda tebi nekorisna, a sada i tebi i meni veoma korisna. Šaljem ti ga – njega, srce svoje. Htjedoh ga zadržati kod sebe da mi mjesto tebe posluži u okovima evanđelja. Ali ne htjedoh preko tvoje volje da ne bi tvoja dobrota bila od nevolje, nego od dobre volje. Možda baš zato bî za čas odijeljen da ga dobiješ zauvijek – ne kao roba, nego više od roba, kao brata ljubljenoga, osobito meni, a koliko više tebi, i po tijelu i po Gospodinu. Smatraš li me dakle drugom, primi ga kao mene.

 

PRIPJEV

Gospodine, ti nam bijaše okrilje od koljena do koljena.

 

ALELUJA

Licem svojim obasjaj slugu svoga i nauči me pravilima svojim

 

EVANĐELJE

po Luki (Lk 14, 25-33) U ono vrijeme: S Isusom je putovalo silno mnoštvo. On se okrene i reče im: »Dođe li tko k meni, a ne mrzi svog oca i majku, ženu i djecu, braću i sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik! I tko ne nosi svoga križa i ne ide za mnom, ne može biti moj učenik! Tko od vas, nakan graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti: da ga ne bi – pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti – počeli ismjehivati svi koji to vide: ’Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!’ Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti može li s deset tisuća presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća? Ako ne može, dok je

onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir. Tako dakle nijedan od vas koji se ne odrekne svega što posjeduje, ne može biti moj učenik.«

 

Papa izriče bezuvjetni „ne“ smrtnoj kazni


„Svakim danom u čitavome svijetu raste taj ‘ne’ smrtnoj kazni. Za Crkvu je to znak nade..

S pravnoga gledišta, ona nije potrebna. Društvo može učinkovito suzbiti zločin bez trajnog lišavanja počinitelja mogućnosti iskupljenja. U svakoj osudi uvijek mora postojati prozor nade. Smrtna kazna ne nudi pravdu žrtvama, nego potiče osvetu. I izbjegava svaku mogućnost ispravljanja moguće pravne pogreške. S druge strane, moralno gledano, smrtna kazna je neadekvatna: ona uništava najvažniji dar koji smo dobili, a to je život. Ne zaboravimo da se čovjek može do posljednjeg časa obratiti i promijeniti. A u svjetlu evanđelja smrtna je kazna nedopustiva: zapovijed ‘ne ubij’ odnosi se jednako i na nevine i na krive. Zato molim sve ljude dobre volje da se mobiliziraju kako bi se postiglo to da se ukine smrtnu kaznu u cijelome svijetu. Molimo za to da se smrtna kazna, koja napada nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonima svih zemalja svijeta“, kaže Papa u svojoj poruci s molitvenom nakanom za mjesec rujan koju se širi putem Papine svjetske molitvene mreže na temu „Molimo da smrtna kazna, koja napada nepovredivost i dostojanstvo osobe, ukine u zakonima svih zemalja svijeta“.

Papine riječi u videu, upućene ne samo vjernicima nego i svim ljudima dobre volje, popraćene su dirljivim slikama: očima muškaraca i žena iza rešetaka, ljudima koji samuju u ćeliji ili u stavu molitve, kadrovima demonstracija širom svijeta s natpisima kao što su “Ne ubijaj u moje ime” i “Provodite pravdu, a ne ubijajte ljude”. U isječku koji traje oko dvije minute, prevedenom na 23 jezika, donose se i slike oruđa pomoću kojih se vrše pogubljenja: viseće omče, šprice sa smrtonosnim injekcijama, električne stolice, zid s rupama od metaka od strijeljanja, plinske komore.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 170 država ukinulo je smrtnu kaznu i uvelo moratorij na njezinu primjenu u zakonodavstvu ili praksi. Mnogi su obustavili njezino izvršavanje na razdoblje dulje od deset godina. Međutim, u 55 zemalja na raznim kontinentima zatvorenike i počinitelje zlodjela još se uvijek pogubljuje.

 

PATNJA JE DRAGOCJENA: PO VJERI I LJUBAVI


Dobar dan želim: bolesnicima, patnicima. Dok odlaziš na posao i vodiš djecu u školu, mno­gi ljudi ne mogu ustati. Moraju ostati u krevetu i možda trpe. Čemu bolest, zašto patnja? Bog ih nije stvorio niti htio. U zemaljskom raju sve bijaše sretno i savršeno. Tek je čovjekova pobuna unijela nered i nesavršenost u život. Kad god se naše nesavršeno ti­jelo sukobi s prirodnim zakonom, mora snositi poslje­dice: bolest i patnju. Čovjek se našao u neredu, u sukobu sa savršen­stvom prirode i života. Odatle nastaje tjelesna, du­ševna, živčana i duhovna pobuna iz koje se rađa patnja.


 

Uz beatifikaciju »nasmijanoga pape« (4. rujna 2022.)


Ivan Pavao I. sprijateljio se s Hrvatima još kao mladi Albino Luciani u ispovjedaonici - Leopolda Mandića


* Od nedjelje 4. rujna Katolička Crkva slavi novoga blaženika - papu Ivana Pavla I. Njegov je pontifikat trajao samo trideset i tri dana, no »nasmijani papa«, kako su ga zvali suvreme­nici zbog njegova osmijeha koji ga nikada nije napuštao, za života se potvrdio kao prijatelj i poznavatelj Hrvata.

Puno prije svoga kratkoga pontifikata Albino Luciani sprijateljio se s Hr­vatima, i to kao mladić u Veneciji u ispovj edao- nici - Leopolda Mandića. O tome je posvjedočio mnogo godina kasnije, kao patrijarh Venecije u sklopu velikih solinskih svečanosti u rujnu 1976. godine, u vrijeme kada je Mandić, poput njega danas, netom uzdignut na čast oltara. Na misnom slavlju u katedrali sv. Duje u Splitu nadbiskup Luciani biranim je riječima govorio o današnjem svetcu Leopoldu Mandiću: »Novi je blaženik u Veneciji svršio studij teologije. U Veneciji je zaređen za svećenika. Njegovoj sam ispovjedaonici još mlad pristupio da ispovjedim svoje grijehe i da primim savjet“

Venecijanski je kardinal bio vrlo dobro upućen i u onodobne političke prilike u Hrvatskoj, u kojoj su vjerski i nacionalni identitet tolerirani samo na papiru. Vješto je u istom govoru spomenuo Jugoslaviju, čije su nespominjanje kao »grijeh propusta« predstavnici režima neprestano spo­čitavali hrvatskim biskupima, no upravo je kroz lik Leopolda Mandića »između redaka« poručio da nije nikakva sramota osjećati se Hrvatom: »A 1917., za vrijeme rata, nije se htio odreći svo­je hrvatske narodnosti i primiti talijansko dr­žavljanstvo, nego je radije otišao u izgnanstvo i internaciju iz Padove u Napulj.« Spomenuo je nadbiskup Luciani i službenicu Božju Anu Mariju Marović (1815. -1887.) koja je djelovahu Veneciji i koja je, poput sv. Leopolda Mandića, vukla podrijetlo iz Boke kotorske, a nije izosta­vio ni venecijansku crkvu sv. Jurja i Tripuna koju rese djela brojnih hrvatskih umjetnika. Na kra­ju govora iz katedrale sv. Duje zazvao je Majku Božju da poput duge »zasine nebom Hrvatske u znak Božjega blagoslova za mir i napredak cije­loga naroda«.


-® (M. E.)-


 

JEDNO RAZMIŠLJANJE - DA NAS ZAMISLI

Koja je razlika između vođenja i zavođenja...imam osjećaj da ćemo brzo saznati na vlastitoj koži, pošto smo popušili priču da od 4 milijuna ljudi 500 000 mladih može otići u Njemačku, 2 milijuna može jesti i biti razmažen kod kuće ili "na poslu", ne radeći ništa 500 000 može biti maloljetno i u školi a od onih milijun preostalih koji kao nešto rade, treba nagaziti poreze i daće, nabit im cijenu energije i očekivati da će oni sve to riješiti. Povjerovali smo da možemo živjeti na način da svake godine potrošimo 10% više nego što zaradimo, prodavajući usput očevinu i zadužujući se. Ukrajina nek nam bude primjer šta nas čeka. Kad su rasprodali sve što su imali, gazde s istoka i zapada su poslale vojsku da zaštite svoju novostečenu imovinu i da prorijede zavedene koji im više ne trebaju.


/nn/







209 Ansichten

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

Župni listić Jelsa Br. 37 / 2022 (832) nedelja 18. 9.: 25. Krož godinu - presv. sakramenta MISE u 9h i u 19h ponedeljak 19 9.: misa u 18h utorak 20. 9.: Sv. Andrija Kim Pavao Chong Ha-sang i drugov

Župni listić Jelsa Br. 36 / 2022 (831) nedelja 11. 9.: 24. Krož godinu MISE u 7h , u 9h i u 19h (u 18,40h krunica) ponedeljak 12 9.: Ime Marijino misa u 19h utorak 13. 9.: Sv. Ivan Zlatousti - bisk