Suche
  • Don Stanko

ŽUPNE OBAVIJESTI 29.5. –5.6.2022.

Župni listić Jelsa Br. 21 / 2022 (816)


nedelja 29. 5.:

7 .VAZMENA - Exaudi

Marijanski obilježena

misa u 9h - u Župni crkvi


Popodne i navečer u Svetištu Gospe od Zdravlja na otvorenom: u 18,30h krunica i svečana misa, potom (oko 20,15) kreće Marijanska procesija sa svijećama i 250 cvjetova za 250 godina Gospina kipa do župne crkve. Poželjno je da svatko, i staro i mlado, donese po jedan cvijet Gospi koji će se nositi u procesiji. Na čelu će biti stara Gospina zastava koju je marno obnovila naša koludrica

sestra Nives (nedavno smo lijepo obilježili jubilej njena redovništva).

 

ponedeljak 30. 5.:

DAN DRŽAVNOSTI

misa za Domovinu u 9 sati

u 18,30 sati svibanjska pobožnost: krunica i misa

 

utorak 31. 5.:

Pohod BDM,

završna svibanjska pobožnost u 18,30 sati

 

srijeda 1. 6.:

misa i devetnica Duhova u 19 sati

 

četvrtak 2. 6.:

misa u 9 sati

 

petak 3. 6.:

PRVI PETAK

misa u 19 sati

 

subota 4. 6.:

KRIZMA- u 18,30 sati


Predvoditelj slavlja i krizmatelj:

Mons. Ranko Vidović, biskup hvarski

Sakramentu Svete Krizme pristupit će:

Perina Arbunić – Darija i Ivane r. Tudor -

kuma Lana Arbunić,

Zorana Arbunić Huljek – Tomislava i Tonke r, Arbunić

kuma Deni Podrug

Marin Buratović – Perota i Antonije r. Plenković

kum Leon Huljić

Ema Huljić – Tea i Sanje r. Delaš -

kuma Marija Delaš

Lana Tomić – Iva i Danijele r. Čanaki -

kuma Mirta Losert

Matea Vuknić – Gordana i Magdalene r, Novak -

kum Đorđi Kovačić


 

nedelja 5. 6.:

PEDESETNICA - DUHOVO MISE u 9h i u 19h (ili ev. u 18,30 u Gospe odgođeni program ove nedjelje)


 

ŽUPNI VJERONAUK

OSNOVCI:

SVI u utorak:

1. – 3. razred u 9h;

4 – 8 razred u 10,30h (projekcija filma)

SREDNJOŠKOLCI :

KRIZMANICI svakog dana popodne na misu i devetnicu

 

HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU 5 - 12. 11. 2022. (8 dana) – cijena 9.790,00 kuna

Kontakt – prijave – informacije:091 156 5 156; travel@ichtisonline.com


 



 

PRVO ČITANJE:

Čitanje Djela apostolskih

U one dane: Stjepan, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu pa reče: »Evo vidim nebesa otvorena i Sina Čovječjega gdje stoji zdesna Bogu.« Vičući iza glasa, oni zatisnuše uši i navališe jednodušno na njega. Izbaciše ga iz grada pa ga kamenovahu. Svjedoci odložiše haljine do nogu mladića koji se zvao Savao. I dok su ga kamenovali, Stjepan je zazivao: »Gospodine Isuse, primi duh moj!« Onda se baci na koljena i povika iza glasa: »Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!« Kada to reče, usnu.

 

PRIPJEV:

Gospodin kraljuje, Svevišnji - nad svom zemljom.

 

DRUGO ČITANJE:

Čitanje Otkrivenja svetog Ivana apostola

Ja, Ivan, čuh glas koji mi govoraše: »Evo, dolazim ubrzo i plaća moja sa mnom: naplatit ću svakom po njegovu djelu! Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji, Početak i Svršetak! Blago onima koji peru svoje haljine: imat će pravo na stablo života i na vrata će smjeti u grad!« »Ja, Isus, poslah anđela svoga posvjedočiti ovo po crkvama. Ja sam korijen i izdanak Davidov, sjajna zvijezda Danica.«

I Duh i Zaručnica govore: »Dođi!« I tko ovo čuje, neka rekne: »Dođi!« Tko je žedan, neka dođe; tko hoće, neka zahvati vode života zabadava!

Svjedok za sve ovo govori: »Da, dolazim ubrzo!« Amen! Dođi, Gospodine Isuse!

 

ALELUJA:

Neću vas ostaviti kao siročad, govori Gospodin: idem i doći ću k vama, radovat će se srce vaše.

 

EVANĐELJE:

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu ( Iv 17, 20-26)

U ono vrijeme: Isus podiže oči k nebu i pomoli se: »Oče sveti, ne molim samo za ove nego i za one koji će na njihovu riječ vjerovati u mene: da svi budu jedno kao što ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu da svijet uzvjeruje da si me ti poslao. I slavu koju si ti dao meni ja dadoh njima: da budu jedno kao što smo mi jedno – ja u njima i ti u meni, da tako budu savršeno jedno da svijet upozna da si me ti poslao i ljubio njih kao što si mene ljubio. Oče, hoću da i oni koje si mi dao budu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju moju slavu, slavu koju si mi dao jer si me ljubio prije postanka svijeta.

Oče pravedni, svijet te nije upoznao, ja te upoznah; a i ovi upoznaše da si me ti poslao. I njima sam očitovao tvoje ime, i još ću očitovati, da ljubav kojom si ti mene ljubio bude u njima – i ja u njima.«PO

 

BAČAJU - DRUGAČIJEO POBAČAJU - DRUGAČIJE

POBAČU - DRUGAČIJEO POBAČAJU - DRUGČIJE

O POBAČAJU - DRUGAČIJE

Ove stranice sam već bio ispunio nekim drugim temama, a onda sam počeo čitati novu izvrsnu knjigu fra Ante Vučkovića (a sve je od njega izvrsno) NEOSTVARENA SLOBODA – od pada komunizma do vladavine korone.

Knjiga je sastavljena u formi razgovora (intervjua), a sugovornik je novinar

Goran Andrijanić.


U prvom poglavlju CRKVA U HRVATA – Koncil, pad komunizma, proljeće Crkve, odnos laika i klera - tretira se, među ostalim, i problematika pobačaja. Kako je ta tema već danima, pa čak i tjednima tako bučno, često preko granica ljudskog dostojanstva i dobrog ukusa, nerijetko agresivno do razine lajanja, zagadila hrvatski medijski i politički prostor, učinilo mi se uputnim i aktualnim dio mudro odmjerenog Vučkovićeva razmišljanja podijeliti s čitateljima Listića.


Čujem za starije vjernike koji nisu bili svjesni ili nisu zna­li koliko je zlo pobačaj. To ispovijedaju godinama nakon pobačaja. Je li moguće da je Crkva za vrijeme komunizma zanemarivala taj oblik pastorala?


Dobrim je dijelom to istina. No upravo se to mijenja zadnjih nekoliko godina i u tome vidim proljeće Crkve. Mislim da je ponovno riječ o zaslugama laika. Još nisam vidio crkvene velikodostojnike u Hodu za život. To nije ideja koja je došla iz volje nekog biskupa. Točno je da je crkvena hijerarhija podržala tu ideju, međutim, svijest o zlu pobačaja sada je puno zrelija i prisutnija u društvu, a za to su uslužne upravo laičke inicijative i crkveni pokreti.

Moramo razumjeti kako je u vrijeme komunizma društvom prevladavala službena partijska retorika koja je ušla u svijest katolika. To znači da jedan dio vjernika nikada nije imao prigodu čuti što Crkva misli o pobačaju. Dodatni je problem bio u neprimjerenu načinu govora o tome. Mnogi vjernici čuli su samo osude pobačaja, a kada ljudi čuju govor pun osuda, bježe od toga, začepe svoje uši i, na duši nose teret po­bačaja, zavežu svoja usta šutnjom od straha da će, ako progovore, doživjeti nešto još teže od krivnje - osudu i odbačenost.

Mislim da su laičke inicijative doprinijele pro­mjeni svijesti upravo zato što su pomogle promije­niti retoriku.


Danas već možemo susresti žene koje su prošle cijeli taj put: od pobačaja, oprosta i iscjeljenja do zauzetosti za život. Takav pri­stup moćnije privlači ljude nego onaj koji ih samo osuđuje i tjera u šutnju.


Trebalo je čuti jezik sućuti sa ženama koje su pobacile, jezik milosrđa o Bogu koji iscjeljuje ranjena srca, jezik oprosta onima koji su već i sami sebe osudili. Trebao je u prvi plan doći oprost i iscjeljujući učinak vjere u borbi protiv poba­čaja i njegovih posljedica. Moram priznati da je u službenoj Crkvi u vrijeme komunizma bilo iznimno rijetko naići na pastoralni pristup koji sa sobom do­nosi taj iscjeljujući učinak odnosa s Bogom. Umje­sto toga, mogli smo često čuti osuđivanje prepuno krutoga moralizatorskog jezika. Sada svjedočimo pristupima koji ženu koja je pobacila vide kao žrtvu potrebnu pomoći. Najprije u uklanjanju straha od osude i odbačenosti, potom u praćenju na putu prema ozdrav­ljenju i napokon u ohrabrivanju za zauzimanje za život. Danas već možemo susresti žene koje su prošle cijeli taj put od poba­čaja, oprosta i iscjeljenja do zauzetosti za život. Takav pristup moćnije privlači ljude nego onaj koji ih samo osuđuje i tjera u šutnju. Po plodovima se poznaje razlika u pristupu. U jednom su slučaju vjernici koji se godinama boje ispovjediti pobačaj i relativiziraju njegovo zlo, a u drugom su oni koji dopuštaju da im susret s Bogom popravi pukotine u životu.

Sam sam doživio da su mi ljudi pri ispovijedanju pobača­ja govorili u eufemizmima, nazivajući to čišćenjem. Sjećam se majke koja mi je rekla da je imala više pobačaja. Pitao sam ju zna li da su to bila djeca. Odgovorila mi je da to nisu bila djeca, nego fetusi. Tada sam shvatio da nije spremna za ispovijed. Rekao sam joj kako moram biti iskren, i premda ću zvučati grubo, to govorim za njezino dobro. Objasnio sam joj kako ne želim da njezina volja za ispovijed ode u pogrješnom smjeru i da nakon ispovijedi sve ostane kako je bilo. Vidjevši da ona još nije osvijestila kako je pobacila djecu, predložio sam joj tla odgodi ispovijed, da pođe kući i promisli još o svemu te se vrati kad shvati da je riječ o njezinoj djeci.

Vrata Božjeg milosrđa uvijek su otvorena, ali kroz njih se može kročiti jedino u istini, a ona je jednostavna - pobačenu djecu Bog je stvorio i nisu tek tako nestala. Možemo pobaciti djecu, ali ih ne možemo izbrisati iz postojanja. Smrt uništava život, ali smrt nema moć nad opstojnošću pojedinca.


Kako je reagirala ta žena?

Bila je iznenađena, zatečena i, učinilo mi se, na pragu bi­jesa. Ipak, sustegla se od sukoba i, srećom, vratila se brzo natrag. Iz njezinih sam riječi razumio da je shvatila što je učinila. Doživjela je promjenu, obraćenje u razumijevanju pobačaja. To Sto je za nju ranije bilo čišćenje, sada je postalo nasilni prekid života; što je ranije nazivala fetusom, sada je nazivala svojim djetetom; što je ranije bio slučaj, sada je postalo dijete kojemu je mogla dati ime.

Pičam sve ovo kako bih ilustrirao desetljeća u kojima su ljudi bili izloženi pritisku komunističkog mentaliteta koji je vladao svim porama društva i nitko ga nije mogao suzbijati bez riskantnog sukoba. Cr­kva je možda i mogla govoriti svoje, ali uz retoriku koju je imala nije dopirala do ve­ćeg broja ljudi. Tako su ljudi, koji su pod emocionalnim priti­skom donosili odlu­ku o pobačaju, prigr­lili tumačenje koje im je odgovaralo i koje im je stvaralo manji nutarnji pritisak. Svi tako funkcioniramo - emocionalni pritisak tjera naše sjećanje i naš razum da izaberu ono što im više odgovara i što im stvara manje nevolja.


DRUGAČIJEO

OPOBAČAJU - DRUGAČIJEO POBAČAJU - DRUGAČIJEO POBAČAJU - DRUGAČIJEO POBAČAJU - DRUGAČIJE

211 Ansichten

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

Župni listić Jelsa Br. 24 / 2022 (819) nedelja 26. 6.: 13. Kroz godinu – Presv. Sakramenta (Sv. Ivan i Pavao na Humcu) MISE u 9h i u 19h ( Na večernjoj misi zahvalnica na završetku školske godine) po

Župni listić Jelsa Br. 23 / 2022 (818) nedelja 19. 6.: 12. Kroz godinu – Presv. Sakramenta mise u 9h i u 19h na večernjoj misi pjevaju udruženo dječji zborovi župa Jelse i Hvara. ponedeljak 20. 6.: