top of page

ŽUPNE OBAVIJESTI 24.9. - 1.10.2023.

Župni listić Jelsa Br. 40 / 2023 (885)

nedjelja 24. 9.:

25. KROZ GODINU – Presv. Sakramenta mise: u 9h i u 18h

 

ponedjeljak 25. 9.:

misa u 18h

 

utorak 26. 9.:

Sv. Kuzma i Damjan (u V. Grablju svetkovina - misa u 10.30h)

misa u 18h

 

srijeda 27. 9.:

Sv. Vinko Paulski - utemeljitelj Milosrdnica i drugih redova

misa u 18h

 

četvrtak 28 9.:

misa u 18h

 

petak 29. 9.:

Sv. Mihael, Gabriel i Rafael - arkanđeli: MISA u Sv. Mihovila u 18h

misa u 18h

 

subota 30. 9.:

Sv. Jeronim - Zaštitnik Dalmacije

misa u 18h

 

nedjelja 1. 10:

26. KROZ GODINU – prva u mjesecu mise: u 9h i u 18h

POČINJE LISTOPADSKA POBOŽNOST: u 17.30 krunica (kroz cijeli mjesec) Na večernjoj misi u 18 sati predstavljanje PRVOPRIČESNIKA (3. razreda)

 

ŽUPNI VJERONAUK

OSNOVCI

1. razred u ponedjeljak u 15h 2. razred u ponedjeljak u 16h

3. razred u ponedjeljak u 17h 4. razred u srijedu u 16h

5. razred u srijedu u 17h

6. razred u četvrtak u 16h 7. razred u četvrtak u 17h

8. razred u utorak u 16h


SREDNJOŠKOLCI

(1. i 2. razred) S RODITELJIMA: u subotu 30. 9. u 19h - kratki susret (u crkvi) - za dogovor plana vjeronauka.

 


Počeli smo novu godinu župnog vjeronauka s nadobudnim vjeroučiteljima!

 

Služba riječi

Nedjelja 24.9..

25. KROZ GODINU


PRVO ČITANJE

Iz Knjige proroka Izaije (Iz 55, 6-9)

Tražite Gospodina dok se može naći, zovite ga dok je blizu! Nek bezbožnik put svoj ostavi, a zlikovac naume svoje. Nek se vrati Gospodinu koji će mu se smilovati, k Bogu našem jer je velikodušan u praštanju. Jer moje misli nisu vaše misli i puti moji nisu vaši puti, govori Gospodin. Visoko je iznad zemlje nebo: tako su visoko puti moji iznad vaših putova, i misli moje iznad vaših misli.

 

PRIPJEV

Blizu je Gospodin svima koji ga prizivlju.

 

DRUGO ČITANJE

Iz Prve poslanice Filipljanima (Fil 1, 20c-24.27a)

Braćo: Krist će se uzveličati u mome tijelu, bilo životom, bilo smrću. Ta meni je živjeti Krist, a umrijeti dobitak! A ako mi živjeti u tijelu omogućuje plodno djelovanje, što da odaberem? Ne znam! Pritiješnjen sam od ovoga dvoga: želja mi je otići i s Kristom biti jer to je mnogo, mnogo bolje; ali ostati u tijelu potrebnije je poradi vas. Samo se ponašajte dostojno evanđelja Kristova.

 

ALELUJA:

Otvori, Gospodine, srce naše da se priklonimo riječima Sina tvoga.

 

EVANĐELJE

po Mateju (Mt 20, 1-16a)

U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima ovu prispodobu »Kraljevstvo je nebesko kao kad domaćin rano ujutro izađe najmiti radnike u svoj vinograd. Pogodi se s radnicima po denar na dan i pošalje ih u svoj vinograd. Izađe i o trećoj uri i vidje druge gdje stoje na trgu besposleni pa i njima reče: ’Idite i vi u moj vinograd pa što bude pravo, dat ću vam.’ I oni odoše. Izađe opet o šestoj i devetoj uri te učini isto tako. A kad izađe o jedanaestoj uri, nađe druge gdje stoje i reče im: ’Zašto ovdje stojite vazdan besposleni?’ Kažu mu: ’Jer nas nitko ne najmi.’ Reče im: ’Idite i vi u vinograd.’ Uvečer kaže gospodar vinograda svojemu upravitelju: ’Pozovi radnike i podaj im plaću počevši od posljednjih pa sve do prvih.’ Dođu tako oni od jedanaeste ure i prime po denar. Pa kada dođu oni prvi, pomisle da će primiti više, ali i oni prime po denar. A kad primiše, počeše mrmljati protiv domaćina: ’Ovi posljednji jednu su uru radili i izjednačio si ih s nama, koji smo podnosili svu tegobu dana i žegu.’

Nato on odgovori jednomu od njih: ’Prijatelju, ne činim ti krivo. Nisi li se pogodio sa mnom po denar? Uzmi svoje pa idi. A ja hoću i ovomu posljednjemu dati kao i tebi. Nije li mi slobodnočiniti sa svojim što hoću? Ili zar je oko tvojezlo što sam ja dobar? ’Tako će posljednji biti prvi, a prvi posljednji.«

 

Unutarcrkveni monolog

Duhovna misao, HRT – Hrvatski radio 1. program – 19. rujna 2023.

Govori dominikanac Frano Prcela.


Unatoč svim tehničkim dostignućima usmena predaja i uopće pripovijedanje sačuvali su i nadalje će imati svoju posebnost, neposrednost i svoju osobnu crtu. Naime, osobno podijeljeno, ispričano traje, ostaje, obilježava nas. Usmena predaja, pripovijedanje ostavili su snažan trag i u povijesti svakog naroda.

I mi živimo u vremenima snažnog žamora, galame, glasina i trača u Crkvi, Katoličkoj crkvi. Ovdje primarno mislim na unutarnje odnose u Crkvi kao instituciji i kao zajednici vjernika, i to na našu krajevnu Crkvu.

Nedavno sam nekoliko tjedana boravio u Domovini i bio sam doslovce zasupnut kako načinom govora posebice o crkvenim službenicima, tako i temama koje su u središtu pažnje kad je govor o Crkvi kao takvoj. Moram priznati da sam bio zatečen količinom galame, odabirom tema i uopće iskrivljenom radoznalošću o nekim lošim odnosima u Crkvi. I sve to ispričano iz usta aktivnih vjernika, a i samih crkvenih službenika... Uglavnom sam slušao, i čudio se dugotrajnosti govorenja i upornosti nabrajanja negativnih pojava u Crkvi. Niti sam navedeno shvatio kao konstruktivnu kritiku, a još manje su to bile tzv. „korisne informacije“, a sve je daleko bilo udaljeno od nekog dobronamjernog govora. Naprotiv.

Jesi li čuo? Znaš li ovo? Znaš li ono? I tako do u beskraj govorenje uglavnom o nekim osobnim promašajima, prijestupcima. Ni sam papa nije dobro prolazio u tim tzv. „usmenim predajama“. Nabrajanja bez cilja, riječi bez sadržaja. Govor nakon kojega sam se aktivno dobrano morao potruditi da ga zaboravim. Pretpostavljam da nisam nažalost jedini koji aktualno može posvjedočiti takva i slična iskustva. Razvidno je da je atmosfera odnosa kao i klima raspoloženja u Crkvi loša, usudio bih se reći zatrovana. I što vrijeme bude više prolazilo, prijeti opasnost rastakanja zajedništva i ništa manje doći će do značajnije erozije institucije Crkve.

Ako nam je stalo do dobra zajednice vjernika, pa i institucije Crkve, ne smijemo se pomiriti s postojećom situacijom i odustati tražiti uzroke.

Zašto je tomu tako? Gdje bi moglo biti izvorište problema? Pretenciozno bi bilo tvrditi da imam konačni odgovor. Neka ovdje budu spomenuta samo dva zapažanja, koja mi se čine ključnim uzročnicima postojećeg stanja odnosa i raspoloženja u Crkvi: s jedne strane riječ je o netransparentnosti unutarcrkvenih odluka, koje imaju neposredne posljedice za život običnih vjernika. Drugi uzrok, čini mi se, leži u kroničnom nedostatku nepostojanja unutar-crkvene javnosti. Dok je tomu tako nagađanja i trač će i nadalje dominirati unutarcrkvenim razgovorima, umjesto konstruktivne kritike imat ćemo kritizerstvo, umjesto uzrocima bavit ćemo se posljedicama, svakoj promjeni će se pristupati sa strahom i sumnjičavošću, a nada će postati misaona imenica.

Vrijeme je zrelo za iskorak, za metanoju – svih nas bez iznimke, jer smo svi mi Crkva. U protivnom, netko sa strane, tko nije pripadnik naše crkvene zajednice, može biti zahvalan da ne pripada religijskoj instituciji u kojoj su odnosi takvi kakvi jesu!

 

ZRNO ZA SVAKI DAN


Koji vrši volju Oca moga.

Kažeš, da imaš vjeru, jer priznaješ Božju opstojnost. No to je tek vanjska informacija, koju si primio na zna­nje. To još nije vjera. Vjerovati najprije znači Bogu pokloniti svoje povjerenje i odvažiti se na život jasnoće, poštenja, istinitosti i nesebič­nosti. Odvažiti se! Taj prvi korak, dakle, uprav­ljen je vlastitom Ja, vlastitom egoizmu. Ali to je samo prvi korak. Istom nakon toga počinješ vjerovati, osvjedočen da se jedino tako može živjeti. To osvjedočenje počiva na sreći, za­dovoljstvu i jasnoći koju nosiš u sebi. Vjera je život u svjetlu.

Mt 7,21

 

Progledaj!

Vjerovati znači priznavati postojanje nadnaravnog svijeta, postojanje (pot)pune stvarnosti. Tada vidljiva stvarnost izgleda samo kao isječak velike cjeline. I tek tada otkrivamo svim vidljivim stvarnostima konačne razloge i smisao. Tek tada nalazimo odgovore na pitanja o smislu svijeta, čovječan­stva, svakog pojedinca, smrti i trpljenja. Tek tada možemo u svoj punini shvatiti opasnost zla i veličinu dobra. Lk 18.42

 

Pomozi mojoj nevjeri!

Ne daj se zavarati primjerima onih javnih kršćana, koji služeći Bogu zgrću novac, poigravaju se svojom vlašću, jagme se za najboljim položajima i svake su nedjelje na misi i pričesti. Misliš li, da posje­duju vjeru?

Ne daj se zavarati ni od onih koji tvrde, da ne vjeruju ni u Boga ni u Marijinu pomoć; koji se ne pojavljuju u crkvi nit primaju sakramente, ali istovremeno nastoje pošteno živjeti. Neka te to ne zavara! Misliš li, da oni nisu vjernici?

Mk 9,23

 

Koje stvori Bog.

U jednom od mnogih Mliječnih Putova koji jure svemirom, ima jedno sunce, slično milijunima drugih sunaca. Oko njeg kruže raznoliki planeti. Na jednom od njih živi čovjek, čije trajanje s obzirom na starost svemira, nije dulje od plamena šibice. On se, eto, isprsio, zabio ruke u džepove i pita: »Gdje je taj Stvoritelj!« Spreman je on, doduše, sta­viti tog Gospodara na neko klimavo svoje pri­jestolje, ali to tek kasnije. Ovaj čas on sumnja u samo njegovo postojanje. Sumnja i u mnogo- šta drugo: Da li je to moguće da je Bog postao čovjekom, da se rodio u štali? Da li je moguće da je uskrsnuo? Kako može biti samo jedan, a u trim osobama?


Na takav' se način nikad nećemo pomaknuti. Poći nam je s pozicije stvorenja, a ne suca. S pozicije, koje je svjestan svaki čovjek, bio on priprost ili učen, s iskustvom vlastite nesavrše­nosti i nenužnosti. Jer — samo je ta pozicija istinita.


Dođite k meni.

Kako je moralo biti teško Crncima prihvatiti kršćanstvo, kad su bili svjes­ni, da su upravo kršćani razarali njihova sela na obali, hvatali njihove pretke, otpremali ih u Ameriku pod najgroznijim uvjetima, tu ih go­nili na najteže poslove i tako stoljećima isko­rištavali njihovu neukost!


Kako je moralo biti teško Indijancima prihva­titi vjeru u Krista, gledajući kako ih upravo kršćani ubijaju, truju alkoholom, zarazuju tu­berkulozom i otimaju im zemlju!


Kako je moralo biti teško prihvatiti vjeru Rim­ljanima i Grcima, slušajući nespretna pričanja primitivnih Židova, koji su se izdavali za svje­doke Otkupitelja.


Kako je teško prihvatiti vjeru nama, gledajući pretvaranja i hinjenu svetost kršćana; opaža­jući očitu pakost i glupost onih koji se busaju u prsa da su vjernici.

Koliko tu treba čežnje za istinom, koliko dobre volje — koliko milosti.

 

Crkva 29. rujna slavi blagdan trojice arkanđela koji se imenom spominju u Bibliji: Mihael, Gabriel i Rafael.

Mihael, Gabriel i Rafael tri su biblijska anđeoska imena. Izvorna značenja imena su, kako je to često u drevnim istočnim kulturama, rečenice, svojevrsne definicije nositelja imena: Mi-ha-el znači Tko je kao Bog?, Ga-bri-el – Bog je jak, a Ra-fa-el – Bog iscjeljuje, liječi.

Anđeli su po katoličkom učenju osobna, od Boga stvorena bića, koja “uvijek gledaju lice Oca nebeskoga” (Mt 18,10), te su neposredni svjedoci njegovih velikih djela i razglašuju njegovu slavu (grčki angelos znači glasnik). Za razliku od ljudi, anđeli nisu vezani na tijelo. Oni su čisti dusi, a posjeduju veću moć nad materijom od čovjeka i veću sposobnost spoznaje. Nauka o anđelima (angelologija) razvrstava anđele u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabriel i Rafael.


Najstarije štovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je već u 4. stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Prema liturgijskim tekstovima, Mihael je voditelj duša u raj. Stari su ga pisci nazivali “vagatelj duša” na posljednjem sudu, a ikonografi ga slikali s vagom u ruci. Slikaju ga i kao “vojskovođu nebeske vojske” s plamenim mačem ili kopljem, a u srednjem vijeku u tadašnjoj vojničkoj opremi: oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem. Obično u žaru borbe, okružena drugim anđelima, kako pobjeđuje Sotonu (koji je često prikazan likom zmaja ili slične zastrašujuće spodobe) i strovaljuje ga u pakao. Općenito, Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve. Kao svojeg patrona posebno ga časte, u vezi s njegovom ulogom, vojnici i policajci, pa ljekarnici, vagari i trgovci, pekari; umirući.

Sveti Mihaele Arhanđele, brani nas u boju; protiv pakosti i zasjedama đavolskih budi nam zaklon. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo: Ti, vojvodo vojske nebeske, Sotonu i druge duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast duša, božanskom krepošću i jakošću u pakao strovali. Amen.

***

Arkanđeo Gabriel u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odluka. On u Starom zavjetu tumači proroku Danijelu viđenje ovna i jarca (Dan 8, 16-26) i značenje sedamdeset godina (Dan 9, 21-17). U Novom zavjetu svećeniku Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i naviješta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38). Do reforme katoličkog kalendara (1969.) kalendarski spomendan Gabriela bio je 24. ožujka, dan uoči blagdana Blagovijesti. Sada je zajedno s Mihaelom i Rafaelom, 29. rujna. U ikonografiji se najčešće prikazuje kao navjestitelj s ljiljanom u ruci. U Crkvi je godine 1951. proglašen zaštitnikom telekomunikacija i obavijesnih sredstava. Patron je glasnika, poštara i filatelista.

O Bože, koji si između svih anđela, odabrao arkanđela Gabriela, da navijesti tajnu tvoga utjelovljenja, daj nama, molimo te, da se, slaveći ga na zemlji, možemo nadati njegovoj zaštiti na nebu, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

***

Rafael se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilac na putu, zaštitnik i zagovornik mladog Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca. Rafael je patron ljekarnika, iseljenika, hodočasnika, putnika, brodara, rudara, krovopokrivača.

O Bože, koji si svom slugi Tobiji dao kao pratnju na putu sv. arkanđela Rafaela, daj nama, ponizno te molimo mi, tvoje sluge, da uvijek budemo zaštićeni pomoću ovog kneza Nebeskog Dvora i ojačani Njegovom pomoći, po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Anđele, duhovna bića, nije moguće naslikati. Likovna se umjetnost domišlja pa ih uobičajeno prikazuje kao lijepa bića, nalik na mladiće ili djecu, s krilima. Krila su simbol njihove nesmetane pokretljivosti i nenavezanosti na vrijeme i prostor. U najranijim prikazima, iz prvih kršćanskih vremena, anđeli nemaju krila. Tu oznaku su im slikari počeli dodavati tek od 4. stoljeća.


-Katolici.org -/Bitno.net-

 

ZUPA UZNESENJA MARIJINA,

21465 JELSA 671

MB 1247948;

IBAN: HR042340009-1100140304

Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com

Župnik: don Stanko Jerčić:091/895-6751

213 views0 comments

Recent Posts

See All

ŽUPNE OBAVIJESTI 26.5. - 2.6.2024

Župni listić Jelsa Br. 22 / 2024 (921) nedjelja 26. 5.: SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA MISE u 9 i u 19 sati ( u 18,30h krunica ) ponedjeljak 27. 5.: Gospa Fatimska 18,30h KRUNICA – MISA i DEVETNICA Duh

ŽUPNE OBAVIJESTI 12.5. - 19.5.2024

Župni listić Jelsa Br. 20 / 2024 (919) PRVOPRIČESNICI Jelsa 2024 nedjelja 12. 5.: SLAVLJE PRVE PRIČESTI 7. Vazmena MAJČIN DAN – Sv. Leopold Mandić MISE u 9 sati i u 18,30h ( krunica ) ponedjeljak 13.

ŽUPNE OBAVIJESTI 5.5. - 12.5.2024

Župni listić Jelsa Br. 19 / 2024 (918) nedjelja 5. 5.: 6. Vazmena - 1. u mjesecu MISE u 9 sati i u 18,30h ( krunica ) ponedjeljak 6. 5.: misa i krunica u 18,30 sati utorak 7. 5.: Sv. Dujam, patron-zaš

Comentarios


bottom of page