Župni listić Jelsa Br. 50 / 2024 (949)
nedjelja 24. 11.:
SVETKOVINA KRISTA KRALJA
U ŽUPNOJ CRKVI: misa u 9h, potom KLANJANJE
u 16h zajednička ura, te u 17h misa
U POLJICMA misa u 11h
U SVETIŠTU MISE: u 10h (Pitve) i u 15h (Sv. Nedjelja)
ponedjeljak 25.11.
Sv. Katarina
mise u Svetištu u 8h ( Vrisnik ) i u 15 sati hodočasnićke mise Župe
misa u župnoj crkvi u 17 sati
utorak 26. 11.:
mise u Svetištu u 8h ( Hvar ) i u 15 sati hodočasnićke mise Župe
misa u župnoj crkvi u 17 sati
srijeda 27. 11.:
mise u Svetištu u 8h ( Dol ) i u 15 sati hodočasnićke mise Župe
misa u župnoj crkvi u 17 sati
četvtak 28. 11.:
mise u Svetištu u 8h ( Vrboska ) i u 15 sati hodočasnićke mise Župe
misa u župnoj crkvi u 17 sati
petak 29. 11.:
misa u župnoj crkvi u 17 sati
subota 30. 11:
Sv. Andrija apostol
U 17h ZAKLJUČNA SV. MISA zahvalna - za dobrotvore Svetišta;
Ujedno dječje hodočašće Gospi i paljenje prve adventske svijeće
nedjelja 1. 12.:
NEDJELJA DOŠAŠĆA (adventa) – 1. u mjesecu
MISE: u 9h i u 17h (u 16,30 krunica za obitelji i duh. zvanja)
u 16 sati: susret s roditeljima prvopričesnika - dogovor o predstavljanju
RASPORED ŽUPNOG VJERONAUKA
OSNOVCIMA
1. razred: ponedjeljak u 9h
2. razred: ponedjeljak u 9.45h
3. razred: ponedjeljak u 10,30h
4. razred: srijedu u 9h
5. i 6. razred: srijedu u 9,45h
7. i 8. razred: srijedu u 10,30h
SREDNJOŠKOLCI
1. razred: subota u 10h
2. razred: ponedjeljak u 11h
Pa sad vi recite da se naši liječnici ne brinu za svoje pacijente!
Ili – još gore! Da su Bračani škrti!!!
Služba riječi
34. Nedjelja kroz godinu
( 24.11. 2024)
PRVO ČITANJE
Iz Prve knjige proroka Daniela ( Dn 7, 13-14 )
Gledah u noćnim viđenjima
i gle s oblacima nebeskim
dolazi kao Sin čovječji.
On se približi Pradavnome
i dovedu ga k njemu.
Njemu bî predana vlast, čast i kraljevstvo,
da mu služe svi narodi, plemena i jezici.
Vlast njegova vlast je vječna,
nikada proći neće;
i kraljevstvo njegovo vječno,
nikada propasti neće..
PRIPJEV
Gospodin kraljuje u sjaj zaodjeven.
DRUGO ČITANJE
Iz Otkrivenja svetog Ivana apostola (Otk 1, 5-8)
Isus Krist jest svjedok vjerni, prvorođenac od mrtvih, vladar nad kraljevima zemaljskim. Njemu koji nas ljubi, koji nas krvlju svojom otkupi od naših grijeha te nas učini kraljevstvom, svećenicima Bogu i Ocu svojemu: Njemu slava i vlast u vijeke vjekova! Amen!
Gle, dolazi s oblacima i gledat će ga svako oko, svi koji su ga proboli, i naricat će nad njim sva plemena zemaljska. Da! Amen.
Ja sam Alfa i Omega, govori Gospodin Bog – Onaj koji jest i koji bijaše i koji dolazi, Svevladar.
ALELUJA
Blagoslovljen Onaj koji dolazi u Ime Gospodnje:
blagoslovljeno kraljevstvo oca našega Davida koje dolazi.
EVANĐELJE
Iz Evanđelja po Ivanu (Iv 18, 33b-37)
U ono vrijeme: Reče Pilat Isusu: »Ti li si židovski kralj?«
Isus odgovori: »Govoriš li ti to sam od sebe ili ti to
drugi rekoše o meni?« Pilat odvrati: »Zar sam ja Židov?
Tvoj narod i glavari svećenički predadoše te meni. Što si učinio?«
Odgovori Isus: »Kraljevstvo moje nije od ovoga svijeta.
Kad bi moje kraljevstvo bilo od ovoga svijeta, moje bi se sluge borile da ne budem predan Židovima. Ali kraljevstvo moje nije odavde.« Nato mu reče Pilat: »Ti si dakle kralj?« Isus odgovori: »Ti kažeš: ja sam kralj. Ja sam se zato rodio i došao na svijet da svjedočim za istinu. Tko je god od istine, sluša moj glas.«
ZAHVALA MARIJI
Pozdravljamo Te, o čudesna Zaštitnice svega kršćanskog svijeta, od svega Ti srca zahvaljujemo u zajednici sa svim onim dušama koje će bilo kako uživati plodove Tvoga milosrđa sve do kraja svijeta. Tebi u zahvalu posvećujemo svoje srce sa svim njegovim osjećajima i molimo Presveto Trojstvo da nam udijeli najveće dobro, vječno blaženstvo! Amen!
Molitva zahvalnica
Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože, o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja, hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.Hvala ti što si nam Majku svoga Sina dao za zaštitnicu, jer bolesnima koji zazivaju njezinu zaštitu sja kao znak ozdravljenja i višnje nade.
Po zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja, molimo te, udijeli nam zdravlje i duše i tijela, da ti u zdravom tijelu uzmognemo zdravom dušom iskazati slavu.
Ranjenost je naša priroda
Razmišljanje nas želi podsjetiti na to da svoje slabosti prihvatimo i predamo Bogu
Srdačan pozdrav, drage slušateljice i slušatelji; ja sam Boris Beck, a ova duhovna misao posvećena je razmišljanju o ranama – početkom ovog mjeseca bio je blagdan Svetog Franje, a on je bio nosio stigme našeg Gospodina.
Ne vjerujem da postoji čovjek čija duša nije ranjena, i ta se ranjenost vjerojatno nosi još od djetinjstva. Veliki hrvatski pjesnik Dobriša Cesarić ima pjesmu u kojoj duševni bol uspoređuje s ranom, i kako tu ranjenost svatko nosi na svoj način – netko otvoreno, neka svi vide, a drugi je zatvori u sebe, i nikad o tome ne govori. Cesarićeva slika te skrivene boli, kako se pjesma i zove, jest kamen koji je bačen u more, i vječno počiva na njegovu dnu. Ako je duša lagana, kamen je težak; ako je duša fluidna poput vode, kamen je gust; ako je bol igdje u nama, onda je to u našoj najvećoj dubini, na dnu našeg bića.
Rana je opasna jer iz nje istječe životonosna tekućina, čak i sam život, kako kaže Biblija. Rana je opasna jer se može zagnojiti pa se od sitne porezotine razvije smrtonosna bolest, kao što se dogodilo mojem pradjedu liječniku, koji se zarezao skalpelom dok je radio autopsiju, i ubrzo umro od gangrene. Rana se zato brzo prska aseptikom, prekriva flasterom ili zavojem, ili se, u težem slučaju, zašiva – tijelo se mora hitno zatvoriti.
Stanje otvorenih rana, koje ne zacjeljuju, velika je patnja, i oduvijek su ljudi teško trpjeli od toga, kako je opisano u Evanđelju, kada je žena ozdravila samo od toga da je s vjerom dodirnula Isusovu odjeću. Simbolika je tog ozdravljenja upravo u paraleli između kože i odjeće – kao što je odjeća omatala Kristovo tijelo, tako je i ženina koža omotala njezino; Evanđelje želi reći da susret sa Spasiteljem nužno dovodi do uspostavljanja čovjekove cjelovitosti.
Velika potražnja za savjetima za samopomoć, pokazuje da je ranjenost duša velika i akutna. Self help literatura, specijalizirane emisije i rubrike na portalima upućuju nas da riješimo probleme koji nas muče, sa supružnicima i roditeljima, s djecom i poslodavcem, s prijateljima i neprijateljima, probleme koje bez tih savjeta ne možemo riješiti, a uglavnom ne možemo ni s njima. Samopomoć u pitanjima duše analogna je samopomoći u slučaju ranjavanja – možemo si staviti flaster na malu ranicu, ali za svaku ozbiljnu ozljedu treba liječnik. Krist je jedini liječnik duša, kako upućuje Daniella Sisgoreo-Morsan u stihovima one lijepe suvremene duhovne pjesme: „Da te samo dotaknem i dodirnem ti haljine, moje srce bilo bi cijelo, sve rane bi nestale.“ Sasvim prirodno, i neprimjetno, povezala je već spomenutu evanđeosku zgodu o ženi koja je bolovala od krvarenja s bolešću duše: iskustvo tjelesne rane daje nam ključ za razumijevanje duševne.
Kristovo tijelo postalo je otkupiteljsko tek nakon što je bilo probijeno; svijet je konačno prodro u nj, i u toj su prividnoj pobjedi zla i smrti baš to zlo i smrt bili pobijeđeni, jer je kroz njegove rane izašlo spasenje. Franjine rane slika su tog jedinstvenog događaja, podsjetnik na Kalvariju, kada svetac, po kojem dolazi ozdravljenje ljudima, obolijeva neizlječivo.
To je u suprotnosti s ljudskim željama da se bude zdrav pod svaku cijenu, čak i otimanja tuđih organa, i da se k tome to još postigne vlastitim snagama. Strah da ne budemo ranjeni navodi nas da se zatvorimo i zarobimo u oklope, i tako gubimo ljudskost; takav čovjek zamišlja i Boga u oklopu, i zato je nesposoban vjerovati u spasenje. Ranjenost je, međutim, naša priroda, nju treba razumjeti, s njom se pomiriti i dati je, kao i sve, Svemogućem.
-Boris Beck-
Hrvatski radio: Duhovna misao
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
Kapelan: don Domagoj (091/768-6759)
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comments