Župni listić Jelsa Br. 9 / 2025 (964)
nedjelja 23 2.:
Polikarp; Grozdan; kv.
7. KROZ GODINU – JUBILEJSKO HODOČAŠĆE U HVAR
misa u Hvaru u 10h
mise u Jelsi u 9h i u 17h
u Poljicima nema misu
ponedeljak 24. 2.:
Montan; Goran; Modest
mise u 8h i u 17h
utorak 25. 2.:
Viktorin; Hrvoje; Berislav
mise u 8h i u 17h
srijeda 26. 2.:
Aleksandar; Sandra; Alka
mise u 8h i u 17h
četvtak 27. 2.:
Donat Zadarski; Gabrijel
mise u 8h i u 17h
petak 28. 2.:
Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica
mise u 8h i u 17h
subota 1. 3.:
Albin; David; Jadranko; Zoran
mise u 11h s krštenjem i u 17h
nedjelja 2. 3.:
Lucije; čedomil; Iskra; ines
8. Kroz godinu – 1. u mjesecu
mise u 9h (u Gospe na Račiću) i u 17h
u Poljicima u 11h
Poziv na molitvu za papu Franju
Draga braćo i sestre!
Dok svakodnevno slušamo vijesti o zdravstvenom stanju Svetog Oca pape Franje, kao članovi Katoličke Crkve pozvani smo iskazati mu svoju blizinu i molitvenu potporu.
Stoga, svojim redovitim molitvama za njega i njegovo poslanje u Crkvi, pridružimo molitvu za snagu u njegovoj bolesti.
Neka nas naša zajednička molitva za papu Franju sve više potiče na zahvalnost za njegovo neumorno služenje koje i u bolesti hrabro vrši, te da nas tako svojim primjerom i dalje potiče da budemo istinski ”hodočasnici nade” koji vjeruju da Bog ne uskraćuje svoju blizinu svima, osobito onima koji trpe.
Uz pozdrav i blagoslov u Gospodinu,
✠ Ranko Vidović, biskup
RASPORED ŽUPNOG VJERONAUKA
OVOG SE TJEDNA OTKAZUJE – zbog školskih (sasvim nepotrebnih!) praznika.Ipak – pozivaju se prvopričesnici (3. razred) zajedno s roditeljima na susretu subotu 1.3. u 10h (ako se dogovori neki drugi termin, objavit će se u grupi)
Maloprije na službenoj kineskoj CCTV China pita novinar političara: - Kako će se završiti rusko-ukrajinski sukob? -Kako?! Zemlja Rusiji, minerali Americi a slava Ukrajini! 🤣 Kinezi su vrh!
Služba riječi
7. KROZ GODINU
(23. 2. 2025)
PRVO ČITANJE
Čitanje Prve knjige o Samuelu ( 1Sam 26,2.7-9.12-13.22-23 )
U one dane:
Ustade Šaul i siđe u pustinju Zif, a s njim tri tisuće izabranih Izraelaca, da traži Davida u pustinji Zifu.
David i Abišaj dopriješe noću do vojske: i gle, Šaul ležaše i spavaše u taboru, a koplje mu kod uzglavlja zabodeno u zemlju. Abner i vojnici ležahu oko njega.
Tada Abišaj reče Davidu: »Danas ti je Bog predao u ruke tvoga neprijatelja. Zato sada dopusti da ga njegovim vlastitim kopljem pribodem za zemlju, jednim jedinim udarcem, drugoga mi neće trebati.« Ali David odgovori Abišaju: »Nemoj ga ubijati! Jer tko će dignuti ruku svoju na pomazanika Gospodnjeg i ostati nekažnjen?«
Nato David uze koplje i vrč za vodu što su bili kod Šaulova uzglavlja i oni odoše. Nitko nije ništa vidio ni opazio, nitko se nije probudio, nego su svi spavali jer bijaše na njih pao dubok san od Gospodina.
David prijeđe na drugu stranu i stade na vrh gore, podaleko, tako da je među njima bio velik prostor. I viknu David: »Evo kraljeva koplja, neka dođe jedan od momaka i neka ga uzme! A Gospodin će vratiti svakome po njegovoj pravdi i njegovoj vjernosti: danas te Gospodin bijaše predao u moje ruke, ali nisam htio dići ruke svoje na pomazanika Gospodnjega.«
Riječ Gospodnja.
PRIPJEV
Milosrdan je i milostiv Gospodin.
DRUGO ČITANJE
Iz Prve poslanice Korinćanima (1Kor 15,45-49)
Braćo: Prvi čovjek, Adam.,postade živa duša, posljednji Adam – duh životvorni. Ali ne bi najprije duhovno, nego naravno pa onda duhovno. Prvi je čovjek od zemlje, zemljan; drugi čovjek – s neba. Kakav je zemljani takvi su i zemljani, a kakav je nebeski takvi su i nebeski. I kao što smo nosili sliku zemljanoga, nosit ćemo i sliku nebeskoga.
ALELUJA
Zapovijed vam novu dajem, govori Gospodin,
ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas.
EVANĐELJE
Početak svetog Evanđelja po Luki (Lk 6,27-28)
U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:
»Vama koji slušate velim: Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju. Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje. Svakomu tko od tebe ište daji, a od onoga tko tvoje otima ne potražuj. I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima.
Ako ljubite one koji vas ljube, kakvo li vam uzdarje? Ta i grešnici ljube ljubitelje svoje. Jednako tako, ako dobro činite svojim dobročiniteljima, kakvo li vam uzdarje? I grešnici to isto čine.
Ako pozajmljujete samo onima od kojih se nadate dobiti, kakvo li vam uzdarje? I grešnici grešnicima pozajmljuju da im se jednako vrati.
Nego, ljubite neprijatelje svoje. Činite dobro i pozajmljujte ne nadajuć se odatle ničemu. I bit će vam plaća velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobrostivi prema nezahvalnicima i prema opakima.
Budite milosrdni kao stoje Otac vaš milosrdan.
Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osudujte i nećete biti osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se. Dajite i dat će vam se: mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti.«
SPES NON CONFUNDIT
Papina Bula proglašenja Redovnog jubileja godine 2025. (nastavak)
4. Sveti Pavao stoji čvrsto s nogama na zemlji. On zna da se život sastoji i od radosti i od tuge, da je ljubav stavljena na kušnju kad navale teškoće, i da se čini da se nada raspada pred patnjama. Ipak, on piše: »Mi se dičimo i u nevoljama jer znamo: nevolja rađa postojanošću, postojanost prokušanošću, prokušanost nadom« (Rim 5, 3-4). Za apostola su nevolja i patnja tipična stanja onih koji navješćuju evanđelje u okolnostima nerazumijevanja i progona (usp. 2 Kor 6, 3-10). Ali u tim situacijama svjetlo svijetli kroz tamu: otkrivamo kako evangelizaciju podržava snaga koja proizlazi iz Kristova križa i uskrsnuća. A to dovodi do razvoja kreposti koja je usko povezana s nadom – strpljivosti. Već smo naviknuti željeti sve i odmah, u svijetu u kojem je žurba postala stalna. Više nemamo vremena za susrete, a i u obiteljima često je teško okupiti se zajedno i porazgovarati jedni s drugima u miru. Strpljenje je odagnala žurba i to nanosi veliku štetu ljudima. Uzimaju maha nestrpljenje, nervoza, a ponekad čak i neopravdano nasilje, što dovodi do nezadovoljstva i zatvorenosti.
Nadalje, u dobu interneta, u kojem su prostor i vrijeme istisnuti s tim ovdje i sada, strpljenje nije rado viđen gost. Kad bismo se još uvijek mogli diviti stvorenom svijetu, mogli bismo shvatiti koliko je strpljenje presudno. Čekati promjenu godišnjih doba s njihovim plodovima; promatrati život životinja i njihove razvojne cikluse; imati jednostavan pogled svetoga Franje, koji je u svojoj Pjesmi brata Sunca, napisanoj prije točno 800 godina, shvaćao stvorenje kao veliku obitelj, a Sunce i Mjesec nazvao bratom i sestrom. Ponovno otkriti strpljenje jako je dobro za nas same i za druge. Sveti Pavao često spominje strpljivost kako bi istaknuo važnost ustrajnosti i pouzdanja u Božje obećanje, ali prije svega svjedoči da je Bog strpljiv s nama. On je »Bog postojanosti i utjehe« ( Rim 15, 5). Strpljenje, koje je također plod Duha Svetoga, održava nadu živom i jača je kao krepost i način života. Zato naučimo često tražiti milost strpljivosti, koja je kći nade i ujedno je podupire i jača.
Put nade
5. Iz te isprepletenosti nade i strpljivosti postaje jasno da je kršćanski život put, koji treba također jake trenutke kako bi se hranilo i jačalo nadu, tu nezamjenjivu pratiteljicu koja daje nazrijeti cilj: susret s Gospodinom Isusom. Volim misliti da je proglašenju prve Svete godine 1300. godine prethodio put milosti podržan pučkom pobožnošću. Ne smijemo, naime, zaboraviti različite oblike putem kojih se milost oproštenja obilno izlila na sveti vjerni Božji narod. Prisjetimo se, primjerice, velikog oprosta koji je sveti Celestin V. odlučio odobriti svima onima koji budu posjetili baziliku Santa Maria di Collemaggio u L'Aquili 28. i 29. kolovoza 1294., šest godina prije nego što je papa Bonifacije VIII. ustanovio Svetu godinu. Crkva je, dakle, već bila iskusila jubilejsku milost milosrđa. A još i prije toga, 1216. godine, papa Honorije III. odazvao se molbi svetoga Franje da se udijeli oprost onima koji će posjetiti Porcijunkulu prva dva dana mjeseca kolovoza. Isto se može reći i za hodočašće u Santiago de Compostelu: naime, 1122. godine papa Kalisto II. dopustio je da se u toj hodočasničkoj crkvi slavi Sveta godina svaki put kad blagdan apostola Jakova pada na nedjelju. Dobro je da se taj rašireni oblik jubilejskih slavlja nastavi kako bi snaga Božjeg oprosta mogla poduprijeti i pratiti zajednice i pojedince na njihovu putu.
Kako donekle shvatiti Sveto Trojstvo
Sveti Augustin: ISPOVIJESTI – knjiga 13., glava 10.
Tko može razumjeti svemoguće Trojstvo? A ipak tko ne govori o njemu ako se doista govori o njemu? Rijetka je duša koja zna što govori kad o njemu govori. I prepiru se ljudi i bore, i nitko bez unutarnjega mira ne može vidjeti to viđenje.
Želio bih da ljudi promatraju u sebi ove tri stvari. Te su tri stvari sasvim nešto drugo nego ono Trojstvo, ali im kažem da se u njima vježbaju te da iskuse i osjete kako su daleko od toga otajstva.
Mislim ovo troje: biti, znati i htjeti. Ja naime jesam, ja znam, ja hoću: ja sam onaj koji znam i hoću; ja znam da jesam i znam da hoću; ja hoću biti i hoću znati.
A sada neka vidi tko može kako se u tom trojemu sastoji nerazdvojiv život - jedan život, jedan razumi jedna bit - i kako, napokon, ima nerazdvojiva razlika medu njim a, ali ipak razlika. Svatko sigurno ima sebe pred sobom: neka gleda u sebe, neka vidi i neka mi kaže što vidi.
Ali kad u tome nade nešto i uzmogne to reći, neka ne misli da je već našao ono nepromjenljivo biće koje je iznad svega ovoga promjenljivoga, biće koje nepromjenljivo jest i nepromjenljivo zna i nepromjenljivo hoće. A da li je zbog toga trojega i u Bogu trojstvo, ili je u pojedinoj božanskoj osobi sve troje tako da sve troje pripada svakoj osobi, ili se jedno i drugo spaja u divnoj jednostavnosti Božjoj i njegovoj mnogostrukosti, jer je Bog sam sebi svoj beskonačni cilj, po kojemu jest, i sebi je poznat, i sebi je dovoljan, nepromjenljivo uvijek isti u neiscrpivoj veličini svoga jedinstva - tko bi to lako mogao zamisliti? Tko bi to na ikakav način mogao izreći? Tko bi to na bilo koji način mogao bez razmišljanja izraziti?"
4 Sv. Hilarije (O Trojstvu. 1,19) također objašnjava čitateljima da riječi koje upotrebljava, da slike i poredbe kojima se služi, ostaju očajno nedorasle neizrecivim istinama, i da u njima treba vidjeti samo približne izraze određene da ih vode od poznatoga k nepoznatome.
Nakon što sam kao student teologije (bogoslovlja) kroz dva semestra slušao predavanja „De Deo Trino – o Trojstvenome Bogu“, gotovo sve što sam o tome naučio mogao sam sažeti u pobožnu, poniznu molitvu: „Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetome – Bogu koji jest, koji bijaše i koji dolazi – sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen!
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
Trg križonoše bb
21465 JELSA
MB 1247948
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839;
Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
Kapelan: don Domagoj (091/768-6759)
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comentários