top of page

ŽUPNE OBAVIJESTI 21.4. - 28.4.2024

Župni listić Jelsa Br. 17 / 2024 (916)

nedjelja 21. 4.:  

4. Vazmena – – Presv. Sakramenta

NEDJELJA DOBROG PASTIRA

molitva za duhovna zvanja 

 MISE u 9 sati i u 18,30h (u 17,30h ura klanjanja – molitva za zvanja) 

 

ponedjeljak 22. 4.:

misa s večernjom - u 18,30 sati

 

utorak 23. 4.: 

Sv. Juraj, mučenik

zaštitnik Brusja, Gdinja, Sućurja, Bobovišća,  grada Visa i otoka Brača.

misa u 8h

 

srijeda 24. 4.:

misa s večernjom - u 18,30 sati

 

četvrtak 25. 4.: 

Sv. Marko, evanđelist

misa s večernjom - u 18,30 sati    

poslije mise: KLANJANJE                                       

 

petak 26. 4.:

misa s večernjom - u 18,30 sati

 

subota 27. 4.: 

Bl. Ozana Kotorska:

misa u 8h,

te navečer u 18h (vjenčanje i krštenje).

 

nedjelja 28. 4.:  

5. Vazmena 

MISE u 9 sati i u 18,30h  

 

ŽUPNI VJERONAUK

OSNOVCI

1. razred u ponedeljak 15,00h

2. razred u ponedeljak 15,45h

3. razred u ponedeljak 16,30h ( prvopričesnici )               

4. razred u srijeda u 15,00h

5. razred u srijeda u 15,45h

6. razred u srijeda u 16,15h

7. i 8 . razred u srijeda u 17,30h


SREDNJOŠKOLCI

1. razred u subotu u 18h

2. razred u subotu u 19h


 

ŽENIDBENE NAPOVIJEDI:

DANIJEL GOIĆ, Marina i Ive r. Radmilo, i

MARIA GOIĆ (r. Barboci), p. Eduarda i Jasne r. Milevčić

vjenčat će se u Jelsi 27.4. 2024.

------------------------------------------------------------

STIPE BOŽIKOVIĆ, Đorđa i Tončike r. Lučić, i

BRIGITA RAJČAN, Gorana i Gordane r. Lukić, iz Požege,

vjenčat će se u Požegi 1.5. 2024.

 

Na smotri bračkih crkvenih zborova u Supetru, u subotu 13. travnja 2024.

nastupio je i zbor bračkih župnika! Ravnao ih je p. Marin Golubović,

dominikanac, kapelan u Bolu.

 

jeste li bili kod nekog drugoga? - pita umišljeni liječnik novog pacijenta. - Pa, bio sam kod ljekarnika, u ljekarni... * I kakvu Vam je glupost preporučio?  - Rekao mi je da dođem k Vama.


Kod zubara:  Zubar se obraća pacijentu: „Molim Vas, sad vičite na mene što jače možete.“ - Zašto, pa niste mi ništa loše učinili i ništa me ne boli…   „ Znam, ali čekaonica je puna, a meni se žuri na utakmicu!“


Kod optičara:  „Gospođo, pročitajte mi ova slova na ploči“ - kaže optičar. - Pročitajte ih Vi meni, ja ih ne vidim!

 

Služba riječi

Nedjelja 24. 4.

4. Vazmena 


PRVO ČITANJE 

Čitanje Djela apostolskih  ( Dj 4,8-12 )

U one dane: Reče Petar pun Duha Svetoga: »Glavari narodni i starješine! Zar mi danas odgovaramo zbog dobra djela učinjena bolesnu čovjeku? Po kome je ovaj spašen? Neka bude znano svima vama i svemu narodu Izraelovu: po imenu Isusa Krista Nazarećanina, kojega ste vi raspeli, a kojega Bog uskrisi od mrtvih! Po njemu ovaj stoji pred vama zdrav! On je onaj kamen koji vi graditelji odbaciste, ali koji postade kamen zaglavni. I nema ni u kome drugom spasenja. Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti.«

 

PRIPJEV

Kamen koji odbaciše graditelji postade kamen zaglavni.

 

DRUGO ČITANJE

Iz Prve Ivanove poslanice (1Iv 3, 1-2)

Ljubljeni: Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A svijet nas ne poznaje zato što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo: kad se očituje, bit ćemo njemu slični, jer vidjet ćemo ga kao što jest.

 

ALELUJA

Ja sam pastir dobri, govori Gospodin;

ja poznajem svoje ovce, i one poznaju mene!

 

EVANĐELJE   

po Ivanu ( Iv 10,11-18 )

U ono vrijeme: Reče Isus: »Ja sam pastir dobri. Pastir dobri život svoj polaže za ovce. Najamnik – koji nije pastir i nije vlasnik ovaca – kad vidi vuka gdje dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk ih grabi i razgoni: najamnik je i nije mu do ovaca. Ja sam pastir dobri i poznajem svoje i mene poznaju moje, kao što mene poznaje Otac i ja poznajem Oca i život svoj polažem za ovce. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih treba da dovedem i glas će moj čuti i bit će jedno stado, jedan pastir.

Zbog toga me i ljubi Otac što polažem život svoj da ga opet uzmem. Nitko mi ga ne oduzima, nego ja ga sam od sebe polažem. Vlast imam položiti ga, vlast imam opet uzeti ga. Tu zapovijed primih od Oca svoga.«

 

Tko vjeruje u mene…

Kad bi negdje na svijetu bilo vode života, išli bismo za njom preko sedam rijeka, preko sedam gora, preko sedam šuma i sedam mora. Kad bismo mogli dobiti vodu života, nikakva žrtva, nikakav napor, nikakva cijena ne bi nam bila prevelika. Kad bi nam netko obećao vodu života, nema toga komu bismo bili zahvalniji.

Voda života . . . vječni život.

 

Prenosimo iz Kane - br. 3/24.

Tko može opravdati vulgarni rječnik političara?


Legitimno je pitanje: Po čemu se hrvatski političari vjernici razlikuju od drugih političara? Samo po tome što redovito ili prigodice dolaze u crkvu i primaju sakramente? Ili – po svojem političkom ponašanju.


Posljednjih desetljeća Katolička Crkva poziva svoje članove, vjernike laike, da se ne boje sudjelovati u političkom životu svojih zemalja bez obzira na sve opasnosti s kojima se mogu susresti. Svi oni mogu u socijalnom nauku Crkve pronaći kriterije i poticaje za svoje javno djelovanje.


Koliko god se željeli zaštititi od onoga lošega i negativnoga što se svakodnevno događa u hrvat­skom društvu, to jednostavno nije mo­guće. Upravo zbog toga čestiti i pošte­ni hrvatski građani sve teže »podnose« vulgarnost u riječima i ponašanju odre­đenih hrvatskih političara, a posebno onih koji obnašaju najvišu vlast i odre­đenih saborskih zastupnika. Među ta­kvim političarima, nažalost, odskače predsjednik države koji »ne bira« rječnik kojim se »obračunava« sa svima onima koji se ne slažu s njegovim stajalištima i općenito pogledima na društveno-politički život. Riječ »vulgaran« od koje­ga dolazi pojam vulgarnost u rječnicima hrvatskoga jezika između ostaloga zna­či: grub, prost, prostački, nepristojan, neodgojen, neobrazovan... Istina, takav vulgaran način govora može se susresti u privatnom rječniku određenih ljudi, ali ne u javnom govoru bez obzira o kojim se javnim djelatnicima radilo. Upotreba vulgarnog rječnika političara nije se do­gađala ni u komunizmu ni u prvim de­setljećima hrvatske demokracije sve do novijeg vremena.

Istina, takav način vulgarizacije kao da odgovara dijelu hrvatskih građana ko­ji su nezadovoljni društveno-političkim razvojem odnosa u demokratskoj Hrvat­skoj. Odgovara zbog toga što se »osjećaju nemoćnima« u odnosu na nepravde ko­je oni vide oko sebe. To što takvi ljudi zapravo, »iz nemoći« prihvaćaju negativni govor političara je donekle razumljivo. Međutim, potpuno je nerazumljivo i neprihvatljivo da političari, bez obzira koju funkciju obnašaju, zbog svojih - če­sto javnosti skrivenih interesa - svojim vulgarnim rječnikom i općenito pona­šanjem »truju« hrvatski javni prostor. Istodobno djeluju protivno onim odgoj- no-obrazovnim hrvatskim institucijama koje se trude, osobito na mlade narašta­je, prenositi pozitivno i kritički uglađe­no ponašanje i djelovanje. Kako bi rea­girala hrvatska javnost, posebno mediji, kada bi se takvim vulgarnim rječnikom služili učitelji u školama, nastavnici na fakultetima, i svi oni u hrvatskom društvu koji vrše određene funkcije upravlja­nja u gospodarstvu i općenito u poslova­nju? Prema tome, tko u Hrvatskoj može opravdati vulgarni rječnik političara? Držim da nitko kome je na srcu opće do­bro hrvatskoga naroda i društva.


Pozitivno i negativno shvaćanje politike

U mentalitetu suvremenog čovjeka pri­sutan je pozitivan i negativan pristup po­litici. Pozitivan se označava riječima: politika je vještina mogućeg, bavljenje javnim poslovima, briga za opće dobro. U Hrvatskoj je naglašenije negativno shva­ćanje politike. Valentin Zsifkovits, gra­dišćanski Hrvat, socijalni etičar iz Au­strije, u tom kontekstu kaže da se zna »da govor o politici kao o prljavom po­slu nije ni izmišljotina ni fantazija, ne­go gorko iskustvo. Usprkos tome govor o politici kao o prljavom poslu je problema­tičan, ponajprije stoga što je generaliza­cija i paušalnost te sintagme opasna jer može rezultirati stavom da su za politi­ku karakterni ljudi predobri, pa nju tre­ba prepustiti osobama sumnjiva karak­tera« (S. Baloban /ur./, Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999-, u). Čini se da se u Hrvatskoj nakon 30 godina života u de­mokraciji trenutačno nalazimo upravo u takvoj situaciji da se u javnosti sve politi­čare svrstava »u isti negativni koš« osoba kojima je u prvom planu vlastiti interes, a onda - najčešće zbog vlastitog interesa - interes političke stranke ili opcije ko­joj se pripada. Zbog toga i takvih intere­sa kadri su vulgarnim govorom »udara­ti« po onima iz drugoga tabora. Politički protivnik je za njih »neprijatelj« kojega se želi »ocrniti« na sve legalne, ali i nelegal­ne načine. O tome je li točno ono za što se okrivljuje »politički neprijatelj« se ne brinu jer su posebno saborski zastupnici i predsjednik države »zaštićeni« svojim mandatima. Takvo prevladavajuće nega­tivno javno mišljenje o političarima i po­litici u Hrvatskoj je veoma opasno. Štet­no i opasno je zbog toga što se u takvoj atmosferi »svi su jednaki«, to jest »svi su jednako loši«, odvraća od bavljenja poli­tikom one hrvatske građane kojima je na srcu opće dobro hrvatskoga naroda, društva i države.

 

Mogu li vjernici političari promijeniti situaciju u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj, u kojoj živi više od 80 % de­klariranih katolika i još više od toga kr­šćana, činjenica jest da u političkom ži­votu djeluju i katolici, oni koji su to samo deklarativno, ali ima također katolika, vjernika, koji redovito prakticiraju svoju vjeru. Stoga je legitimno pitanje: Po če­mu se hrvatski političari vjernici razli­kuju od drugih političara? Samo po tome što redovito ili prigodice dolaze u crkvu i primaju sakramente? Ili, po svojem poli­tičkom ponašanju? A političko ponašanje pretpostavlja političku kompetentnost kao i u svih drugih političara i, što je iznimno važno u ovim »turbulentnim vremeni­ma« u kojima živimo posebno vjernik po­litičar bi trebao biti prepoznatljiv po etič- ko-moralnoj i vrijednosnoj kompetentnosti i konkretnom kritično-proročkom dje­lovanju. Govoreći riječima običnoga čo­vjeka po svojem poštenju, hrabrosti, ne­potkupljivosti odnosno po kršćanskoj savjesti koja bi uvijek trebala biti po­sljednje subjektivno mjerilo političkog djelovanja vjernika. Posljednjih desetlje­ća Katolička Crkva poziva svoje članove, vjernike laike, da se ne boje sudjelovati u političkom životu svojih zemalja bez ob­zira na sve opasnosti s kojima se mogu susresti. Svi oni mogu u socijalnom nau­ku Crkve pronaći kriterije i poticaje za svo­je javno djelovanje. Socijalni nauk Crkve nudi određeni instrumentarij koji poma­že kršćaninu, vjerniku laiku, u snalaže­nju sve kompliciranije službe političara u suvremenom svijetu. ■         Stjepan Baloban

 

ŽUPA UZNESENJA MARIJINA

21465 JELSA 671

MB 1247948;

IBAN: HR042340009-1100140304

Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com

Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751

 

303 views0 comments

Recent Posts

See All

ŽUPNE OBAVIJESTI 26.5. - 2.6.2024

Župni listić Jelsa Br. 22 / 2024 (921) nedjelja 26. 5.: SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA MISE u 9 i u 19 sati ( u 18,30h krunica ) ponedjeljak 27. 5.: Gospa Fatimska 18,30h KRUNICA – MISA i DEVETNICA Duh

ŽUPNE OBAVIJESTI 12.5. - 19.5.2024

Župni listić Jelsa Br. 20 / 2024 (919) PRVOPRIČESNICI Jelsa 2024 nedjelja 12. 5.: SLAVLJE PRVE PRIČESTI 7. Vazmena MAJČIN DAN – Sv. Leopold Mandić MISE u 9 sati i u 18,30h ( krunica ) ponedjeljak 13.

ŽUPNE OBAVIJESTI 5.5. - 12.5.2024

Župni listić Jelsa Br. 19 / 2024 (918) nedjelja 5. 5.: 6. Vazmena - 1. u mjesecu MISE u 9 sati i u 18,30h ( krunica ) ponedjeljak 6. 5.: misa i krunica u 18,30 sati utorak 7. 5.: Sv. Dujam, patron-zaš

Comments


bottom of page