Župni listić Jelsa Br. 6 / 2025 (961)
nedjelja 2. 2.:
BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVA
Svijećnica – Dan posvećenog života
mise i blagoslov svijeća u 9h u svetištu Gospe od Zdravlja
i u 17h u župnoj crkvi .
ponedeljak 3. 2.:
Sv. Blaž (Vlaho, dubrovački Parac)
uz mise BLAGOSLOV GRLA
mise u 8h i u 17h
utorak 4. 2.:
Sv. Generoz –u Vrbanju svetkovina zaštitnika mjesta
mise u 8h i u 17h
srijeda 5. 2.:
Sv. Agata (Dobra)
mise u 8h i u 17h
četvtak 6. 2.:
Sv. Pavao Miki i dr. japanski mučenici;
mise u 8h i u 17h
Hvar i Svirče slave SV. KRIŽIĆ – zavjetni blagdan:
Svirče u 10,30h
Hvar u 18h
petak 7. 2.:
PRVI PETAK u mjesecu
pobožnost Presv. Srcu Isusovu
mise u 8h i u 17h
subota 8. 2.:
mise u 8h i u 17h
nedjelja 9. 2.:
5. KROZ GODINU – DAN ŽIVOTA
MISE u 9h i u 17h
u Poljicima u 11h
RASPORED ŽUPNOG VJERONAUKA
OSNOVCIMA
1. razred: ponedjeljak u 9h
2. razred: ponedjeljak u 9.45h
3. razred: ponedjeljak u 10,30h
4. razred: srijedu u 9h
5. i 6. razred: srijedu u 9,45h
7. i 8. razred: srijedu u 10,30h
SREDNJOŠKOLCI
1. razred: subota u 10h
2. razred: ponedjeljak u 11h



Služba riječi
PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJEĆNICA
(2. 2. 2025)

PRVO ČITANJE
Iz knjige proroka Malahije ( Mal 3,1-4)
Ovo govori Gospodin Bog: Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi. I doći će iznenada u Hram svoj Gospodin koga vi tražite i Anđeo Saveza koga žudite. Evo ga, dolazi već – govori Gospodin nad Vojskama. Ali tko će podnijeti dan njegova dolaska i tko će opstati kad se on pojavi? Jer on je kao oganj Ijevačev i kao lužina bjeliočeva. I zasjest će kao onaj što topi srebro i pročišćava. Očistit će sinove Levijeve i pročistit će ih kao zlato i srebro da prinose Gospodinu žrtvu u pravednosti. Tad će biti draga Gospodinu žrtva Judina i jeruzalemska kao u drevne dane i kao prvih godina.
PRIPJEV
Tko je taj Kralj slave? To je sam Gospodin.
DRUGO ČITANJE
Iz Poslanice Hebrejima (Heb 2, 14-18)
Budući da djeca imaju zajedničku krv i meso, i sam Isus tako postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga koji imaše moć smrti, to jest đavla, pa oslobodi one koji – od straha pred smrću – kroza sav život bijahu podložni ropstvu. Ta ne zauzima se dašto za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. Stoga je trebalo da u svemu postane braći sličan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki svećenik u odnosu prema Bogu kako bi okajavao grijehe naroda. Doista, u čemu je iskušan trpio, može iskušavanima pomoći.
ALELUJA
Svjetlo na prosvjetljenje naroda, slava puka tvoga izraelskoga
EVANĐELJE
Početak svetog Evanđelja po Luki (Lk 2,2-40)
Kad se po Mojsijevu Zakonu navršiše dani njihova čišćenja, poniješe Isusa u Jeruzalem da ga prikažu Gospodinu – kao što piše u Zakonu Gospodnjem: Svako muško prvorođenče neka se posveti Gospodinu! – i da prinesu žrtvu kako je rečeno u Zakonu Gospodnjem: dvije grlice ili dva golubića.Živio tada u Jeruzalemu čovjek po imenu Šimun. Taj čovjek, pravedan i bogobojazan, iščekivaše Utjehu Izraelovu i Duh Sveti bijaše na njemu. Objavio mu Duh Sveti da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega. Ponukan od Duha, dođe u Hram. I kad roditelji uniješe dijete Isusa da obave što o njemu propisuje Zakon, primi ga on u naručje, blagoslovi Boga i reče:
»Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru,
po riječi svojoj, u miru!
Ta vidješe oči moje
spasenje tvoje,
koje si pripravio
pred licem sviju naroda:
svjetlost na prosvjetljenje naroda,
slavu puka svoga izraelskoga.«
Otac njegov i majka divili se što se to o njemu govori. Šimun ih blagoslovi i reče Mariji, majci njegovoj: »Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan – a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!« A bijaše neka proročica Ana, kći Penuelova, iz plemena Ašerova, žena veoma odmakla u godinama. Nakon djevojaštva živjela je s mužem sedam godina, a sama kao udovica do osamdeset i četvrte. Nije napuštala Hrama, nego je postovima i molitvama danju i noću služila Bogu. Upravo u taj čas nadođe. Hvalila je Boga i svima koji iščekivahu otkupljenje Jeruzalema pripovijedala o djetetu.Kad obaviše sve prema Zakonu Gospodnjem, vratiše se u Galileju, u svoj grad Nazaret. A dijete je raslo, jačalo i napunjalo se mudrosti i milost je Božja bila na njemu.
O jubilejskom oprostu
Tema oprosta u Crkvi danas je gotovo zaboravljena, u teoriji i u praksi. Razlog tome je srednjovjekovna kontroverza manipuliranja s oprostima, ali i unatoč tome nauk o oprostima i danas je aktualan u Katoličkoj crkvi, a vezan je uz tri područja: sakramente, osobito sakrament pomirenja, govor o vječnoj kazni ili oproštenju; zatim, uz nauk o čistilištu te uz molitvu za pokojne. Korijeni toga nauka su biblijski, a razvoj se može pratiti od otačkog vremena do kulminacije u nauku o milosti sv. Tome Akvinskog… Papa Pavao VI. izdao je 1967. apostolsku konstituciju ‘Nauk o oprostima’, kojom predstavlja želju Crkve za obnovom nauka i prakse o oprostima, a posebno je Veliki jubilej 2000. godine oživio temu oprosta. Papa Ivan Pavao II. u Buli najave Velikog jubileja ‘Otajstvo utjelovljenja’ govori o oprostu kao jednoj od sastavnica jubilarnog događanja. Godine 2015. bio je Izvanredni jubilej Milosrđa kojeg je papa Franjo odredio Bulom ‘Lice milosrđa’ u kojoj najavljuje poseban oprost u toj Godini milosrđa, a deset godina poslije aktualizirao je temu oprosta najavom redovitog jubileja 2025., kojeg je proglasio Bulom ‘Nada ne razočarava’. „Naglašava se da Crkva tim Jubilejom ponovno otvara sveta vrata kako bi svima ponudila priliku za duboko iskustvo Božje ljubavi, nade i milosrđa. U vremenu nasilja i ratova, u kušnjama, treba obnoviti vjeru u Božju prisutnost. Jubilej je zamišljen kao hodočašće nade u kojem znakovi Božjeg milosrđa postaju prepoznatljivi u osobnom obraćenju i pomirenju.
U razmatranju bîti jubilarnog oprosta i uvjeta za njegovo postizanje, treba razlikovati grijeh i kaznu za grijeh… Prema Katekizmu KC-u, grijeh ima dvostruku posljedicu: teški grijeh lišava nas zajedništva s Bogom i onesposobljava nas da postignemo vječni život. To lišavanje zove se vječna kazna za grijeh. Svaki grijeh, pa i laki, povlači za sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, grešnu ovisnost koju treba čistiti na ovoj zemlji ili poslije smrti u čistilištu. To čišćenje oslobađa nas od vremenite kazne za grijeh.
Kazne za grijeh su vječna i vremenita. „Sakrament svete ispovijedi ima učinak na vječnu kaznu za grijeh. Oproštenje grijeha i obnova zajedništva s Bogom odnose se na oproštenje vječnih kazni za grijeh, to dobivamo u ispovijedi. Ostaju vremenite kazne za grijeh, dakle, grešna, neuredna, nezdrava privrženost uz stvorenja. Sakramentom pomirenja opraštaju se teški i laki grijesi te vječna kazna za grijeh, ali nešto ipak ostaje – to što ostaje naziva se vremenita kazna za grijeh. Oprost (jubilejski) se upravo na to odnosi, tj. tiče se opraštanja vremenite kazne za grijeh. O tome nas uči Katekizam KC: „To otpuštenje vjernik pravo raspoložen i uz određene uvjete dobiva posredovanjem Crkve, koja kao poslužiteljica otkupljenja svojom vlašću dijeli i primjenjuje blago zasluga Krista i svetaca, blago Crkve. Crkvena praksa o oprostima temelji se na vjeri da zahvaljujući zaslugama Isusa Krista, Blažene Djevice Marije i svih svetih, Crkva ima vlast odriješiti i vremenite kazne za grijeh. Ipak, da bi se postigao oprost od vremenite kazne za grijeh, treba ispuniti određene uvjete navedeni su u ‘Priručniku o oprostima’ čije je prvo izdanje objavljeno u lipnju 1968. godine. U tom Priručniku navodi se da oprost može biti dvostruk, djelomičan ili potpun te da se može namijeniti i za pokojne.
U Pismu Rinu Fisichelli, predsjedniku Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, među uvjetima za dobivanje oprosta papa Franjo kao prvi uvjet spominje pohod svetim vratima; na prvom mjestu, jednima od vrata četiri rimske bazilike, a onda bilo koje katedrale ili druge crkve koju za dobivanje oprosta u svojoj biskupiji odredi mjesni biskup (dakle i naše Gospe od Zdravlja). Uz taj pohod svetim vratima, opći ili klasični uvjeti su sakrament pomirenja i sveta euharistija, Ispovijest vjere, molitva za Papu i njegove nakane. Ako netko zbog bolesti, starosti ili nemoći ne može pohoditi sveta vrata, Papa je te osobe pozvao da svoju patnju ujedine s Mukom Gospodnjom. Ako tome pridodaju primanje svete Pričesti te sudjelovanje na misi i zajedničkoj molitvi, makar putem medija, može se zadobiti jubilarni oprost.


SPES NON CONFUNDIT
Papina Bula proglašenja Redovnog jubileja godine 2025. (nastavak)
3. Nada se, naime, rađa iz ljubavi i temelji se na ljubavi koja izvire iz Srca Isusova probodena na križu: »Doista, ako se s Bogom pomirismo po smrti Sina njegova dok još bijasmo neprijatelji, mnogo ćemo se više, pomireni, spasiti životom njegovim« (Rim 5, 10). A njegov se život očituje u našem životu vjere, koji počinje krštenjem, razvija se u poučljivosti Božje milosti i stoga je oduhovljen nadom koja se neprestano obnavlja i koja po djelovanju Duha Svetoga postaje nepokolebljiva.
Duh Sveti je, naime, taj koji svojom trajnom prisutnošću u Crkvi putnici širi svjetlo nade u vjernicima: On ga održava poput goruće baklje koja se nikada ne gasi kako bi davao potporu i snagu našemu životu. Naime, kršćanska nada ne vara i ne razočarava, jer se temelji na sigurnosti da nas ništa i nitko nikada ne može rastaviti od Božje ljubavi: »Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač? [...] U svemu tome nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi. Uvjeren sam doista: ni smrt ni život, ni anđeli ni vlasti, ni sadašnjost ni budućnost, ni sile, ni dubina, ni visina, ni ikoji drugi stvor neće nas moći rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem« ( Rim 8, 35.37-39). Zato se ta nada ne slama pred teškoćama: ona se temelji na vjeri i hrani ljubavlju, te nam tako omogućuje ići naprijed kroz život. Sveti Augustin piše u vezi s tim: »Nemoguće je živjeti u ikojem stanju bez ove tri sklonosti duše: vjerovati, nadati se i ljubiti«.
Raspored slavlja svete potvrde u Hvarskoj biskupiji
Raspored podjele sakramente svete potvrde u župama Hvarske biskupije u 2025. godini

• Stari Grad – nedjelja, 27. travnja
• Vrboska – nedjelja, 27. travnja
• Postira – četvrtak, 1. svibnja
• Supetar – nedjelja, 4. svibnja
• Selca (Brač) – nedjelja, 11. svibnja
• Sumartin – nedjelja, 11. svibnja
• Komiža – subota, 17. svibnja
• Vis – nedjelja, 18. svibnja
• Nerežišća – subota, 24. svibnja
• Donji Humac – subota, 24. svibnja
• Bol – nedjelja, 25. svibnja
• Gornji Humac – nedjelja, 25. svibnja
• Pražnica – subota, 31. svibnja
• Pučišća – nedjelja, 1. lipnja
• Svirče – subota, 7. lipnja
• Jelsa – subota, 7. lipnja
• Hvar – nedjelja, 8. lipnja
• Vrbanj – nedjelja, 15. lipnja
• Gdinj – nedjelja, 22. lipnja
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
Kapelan: don Domagoj (091/768-6759)
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comments