top of page
Pretraživanje

ŽUPNE OBAVIJESTI 26.1. - 2.2.2025

Writer's picture: Don StankoDon Stanko
Župni listić Jelsa Br. 5 / 2025 (960)

nedjelja 26. 1.:  

3. KROZ GODINU – Presv. Sakramenta 

mise u 9h i u 17h

u 18h projekcija filma u crkvi

Poljica u 11h 

 

ponedeljak 27. 1.:  

mise u 8h i u 17h

 

utorak 28. 1.:  

Sv. Toma Akvinski

mise u 8h i u 17h

 

srijeda 29. 1.:  

mise u 8h i u 17h

 

četvtak 30. 1.:

mise u 8h i u 17h

 

petak 31. 1.:

Sv. Ivan don Bosco

mise u 8h i u 17h

 

subota 1. 2.:

spomendan Bl. Djevice Marije

PRVA SUBOTA

molitva za obitelji i svećenička i redovnička zvanja

mise u 8h i u 17h 

 

nedjelja 2. 2.:  

BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVA

Svijećnica – Dan posvećenog života

mise i blagoslov svijeća u 9h u svetištu Gospe od Zdravlja

i u 17h u župnoj crkvi .

 

U NEDJELJU U 18h (poslije večernje mise – traje sat) 

PROJEKCIJA FILMA SVETA HRVATSKA:

Film je, režirao Jakov Sedlar, Tekst interpretiraju dramski umjetnici Sanja Marin i Dragan Despot, a ukratko se prikazuju životi Alojzija Stepinca, Augustina Kažotića, Nikole Tavelića, Jakova Zadranina, Katarine Kosače Kotromanić, Ozane Kotorske, Marka Križevčanina, Leopolda Bogdana Mandića, Marije od Propetog  Petković, Ivana Merza, drinskih mučenica i Miroslava Bulešića.

Naglasak u njihovim životopisima stavljen na posebnost njihove karizme i kreposti kojima su zaslužili biti uzdignuti na čast oltara kao primjer vjere i življenja kršćanskih kreposti. Životi svih naših svetaca ujedno su postali i simboli kulture i načina života, osobito u vrijeme raznih režima i totalitarnih sustava koji su od njih tražili kapitulaciju istine i savjesti. Primjeri herojstva kojih su simbol i sveci i blaženici iz ovog dokumentarnog filma samo su uvertira u neke nove beatifikacije i kanonizacije koje cijeli narod s nestrpljenjem očekuje, što potkrepljuje i zaključak dokumentarca, gdje se poimence navode osobe za koje se postupci već provode

 

RASPORED ŽUPNOG VJERONAUKA

OSNOVCIMA

1. razred: ponedjeljak u 14h

2. razred: ponedjeljak u 14.45h

3. razred: ponedjeljak u 15,30h

4. razred: srijedu u 14h  

5. i 6.  razred: srijedu u 14,45h  

7. i 8. razred: srijedu u 15,30h  


SREDNJOŠKOLCI

1. razred: subota u 10h

2. razred: ponedjeljak u 11h

 

MINISTRANTI ŽUPE JELSA 

– svi koji se tako osjećaju i trude tu časnu službu vršiti - pozivaju se na „godišnju

skupštinu“, tj. na sastanak u ponedjeljak 20.1. u 10,30h. Bit će im dodijeljen godišnji

honorar tj. nagrada naših župljana od njihova doprinosa za potrebe župekoje su

darovali u prigodi blagoslova obitelji.











A prave ministrante  vidimo osobito u četverolistu braće

i sestrice Lučića. Bog ih blagoslovio


 

Služba riječi

3. KROZ GODINU

(26. 1. 2025)


PRVO ČITANJE

Iz knjige Nehemijine   (Neh 8,2-4a.5-6.8-10)

U one dane: Svećenik Ezra donese Zakon pred zbor ljudi, žena i sviju koji su bili sposobni razumjeti ga. I na trgu koji je pred Vodenim vratima čitao je knjigu od ranoga jutra do podneva, pred ljudima i ženama i svima koji su mogli razumjeti. Sav je narod pozorno slušao knjigu Zakona.

Književnik Ezra stajaše na drvenu besjedištu koje su podigli za tu zgodu. Otvori knjigu naočigled svemu narodu jer je bio poviše od svega naroda a kad ju je otvorio, sav narod ustade. Tada Ezra blagoslovi Gospodina, Boga velikoga, a sav narod podignutih ruku odgovori: »Amen! Amen!« Potom kleknu i poklone se pred Gospodinom, licem do zemlje. I čitahu iz knjige Božjeg zakona po odlomcima i razlagahu smisao da narod može razumjeti što se čita.

Potom namjesnik Nehemija, svećenik-književnik Ezra i leviti koji poučavahu narod rekoše svemu narodu: »Ovo je dan posvećen Gospodinu, Bogu vašemu! Ne tugujte, ne plačite!« Jer sav narod plakaše slušajući riječi Zakona. I još im reče Nehemija: »Pođite i jedite masna jela, i pijte slatko, i pošaljite dio onima koji nemaju ništa pripremljeno, jer ovo je dan posvećen našem Gospodinu. Ne žalostite se! Jer radost Gospodnja vaša je jakost.

 

PRIPJEV

Riječi tvoje, Gospodine, duh su i život.

 

DRUGO ČITANJE

Iz Prve poslanice Korinćanima (1Kor 12,12-30)

Braćo: Kao što je tijelo jedno te ima mnogo udova, a svi udovi tijela iako mnogi, jedno su tijelo – tako i Krist. Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom napojeni. Ta ni tijelo nije jedan ud, nego mnogi.

Rekne li noga: »Nisam ruka, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? I rekne li uho: »Nisam oko, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? Kad bi sve tijelo bilo oko, gdje bi bio sluh? Kad bi sve bilo sluh, gdje bi bio njuh? A ovako, Bog je rasporedio udove, svaki od njih u tijelu, kako je htio. Kad bi svi bili jedan ud, gdje bi bilo tijelo? A ovako, mnogi udovi – jedno tijelo! Ne može oko reći ruci: »Ne trebam te«, ili pak glava nogama: »Ne trebam vas.« Naprotiv, mnogo su potrebniji udovi tijela koji izgledaju slabiji. A udove koje smatramo nečasnijima okružujemo većom čašću. I s nepristojnima se pristojnije postupa, a pristojni toga ne trebaju. Nego, Bog je tako sastavio tijelo da je posljednjem udu dao izobilniju čast da ne bude razdora u tijelu, nego da se udovi jednako brinu jedni za druge. I ako trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi; ako li se slavi jedan ud, raduju se zajedno svi udovi.

A vi ste tijelo Kristovo i, pojedinačno, udovi.

I neke postavi Bog u Crkvi: prvo za apostole, drugo za proroke, treće za učitelje; onda čudesa, onda dari liječenja; zbrinjavanja, upravljanja, razni jezici. Zar su svi apostoli? Zar svi proroci? Zar svi učitelji? Zar svi čudotvorci? Zar svi imaju dare liječenja? Zar svi govore jezike? Zar svi tumače?

 

ALELUJA

Bog nas pozva po evanđelju

na posjedovanje slave Gospodina našega Isusa Krista

 

EVANĐELJE   

Početak svetog Evanđelja po Luki (Lk 1,1-4; 4,14-21)

Kad već mnogi poduzeše sastaviti izvješće o događajima koji se ispuniše među nama – kako nam to predadoše oni koji od početka bijahu očevici i sluge Riječi – pošto sam sve, od početka, pomno ispitao, naumih i ja tebi, vrli Teofile, sve po redu napisati da se tako osvjedočiš o pouzdanosti svega u čemu si poučen.

U ono vrijeme: Isus se u snazi Duha vrati u Galileju te glas o njemu puče po svoj okolici. I slavljen od sviju, naučavaše po njihovim sinagogama.

I dođe u Nazaret, gdje bijaše othranjen. I uđe po svom običaju na dan subotni u sinagogu te ustane čitati. Pruže mu Knjigu proroka Izaije. On razvije knjigu i nađe mjesto gdje stoji napisano: »Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza!

On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vid slijepima,

na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje.«

Tada savi knjigu, vrati je poslužitelju i sjede. Oči sviju u sinagogi bijahu uprte u njega. On im progovori: »Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima.«

 

Zahvaljujem don Antonu Šuljiću na susretljivosti i ustupljenom tekstu napisanom za DUHOVNU MISAO na Hrvatskom radiju. Objavljujemo za čitatelje Listića jedan

(posebno zanimljiv) dio:


MESIJANIZAM POLITIKE


Mesijanizam označuje iščekivanje mesije, spasitelja uz kojega se vezuju pojmovi poput slobode, mira ili blagostanja. Kršćani su svog Mesiju dočekali u osobi Isusa iz Nazareta.  Židovski ga vjernici još čekaju. No, osim u Bibliji, mesijanizam je prisutan i u hinduizmu kao iščekivanje Krišne, u budizmu kao očekivanje ponovnoga Budina dolaska, a islamu kao iščekivanje mahdija.

Međutim, postoji i sekularni mesijanizam i on se očituje u čežnji za nekom vrstom svjetovnoga spasenja, uspjeha i svakovrsnog boljitka kao i oslobođenja i ostvarenja, katkad i utopijskih želja. To je humus na kojem klija i politički mesijanizam. Kršćanski Mesija u posvemašnjoj je opreci u odnosu na političke „mesije“. On je negacija svjetovnih atributa i važnosti naših uloga. Podlaže se ljudskom zakonu, ali je slobodan od njega. Prepušta se rukama moćnika i mrzitelja, a mijenja epohe i stoljeća. Njegovo kraljevstvo doista nije od ovoga svijeta i silom se Duha osvaja. Na tome mjestu Jacques Ellul govori čak o kršćanskome anarhizmu, odnosno o onome što je bilo na početku svega, tada kad se čovjek još nije prometnuo u 'mesijanskog vođu'. Ni jedna ljudska vlast, ni jedna moć ne zavrjeđuje, kako to pokazuje Ellul, bilo kakvu vrstu naše podložnosti. Iako je takvo društvo neostvarivo, dužnost je čovjeka da dâ, kako on kaže, prigovor savjesti. On je na stanovit način anarhičnost postavio kao ekvivalent prigovoru savjesti, odnosno prigovoru one jezgre u nama koja je nepodmitljiva, koju ne možemo ničim prevariti. Stoga servilnost vjernika i crkvenih službenika spram politike i političara, umjesto kritičke savjesti i slobode mišljenja i djelovanja i danas predstavlja istu kušnju pa i opasnost za istinskog vjernika. Crkva koja bi se dala tako podjarmiti izdala bi svog Učitelja.

Ne zagovaram ni kršćanski anarhizam, jer je neostvariv, niti nepodložnost vlastima jer nas to ne uči naš Mesija, ali u ovim aktualnim događanjima u nas, kada se predsjednik i premijer naše države naprosto diskvalificiraju i jedan drugoga sotoniziraju, a to čine i njihove stranke kao i mnogi navijači i pristalice, barem bi kršćani trebali uzeti odmak od „političkih mesija“. Štoviše, danas se još više pokazuje nužnost odmaka, slobode govora i odmaka od politike kao moći i uzurpacije izvornog smisla upravljanja javnim društvima i njegovim strukturama. Dokle god smo financijski, ideološki ili etnički i politički vezani za nožice suvremenih tronova, dotle je naša sloboda samo deklarativna i svečarska. Ustvari, politika i danas i u nas izvodi ples svjetovnih 'mesijanizama'. I takva nam se predstavlja u suvremenim megafonima, s naslovnica i u prime time emisijama.

Valja se stalno sjećati Isusove pouke: „Znate da vladari gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću. Neće tako biti među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj. I tko god hoće da među vama bude prvi, neka vam bude sluga“ (Mt 20, 25-27). Štoviše, valja uložiti puno truda oko vlastitog ega kako bi se usvojila riječ našeg Mesije koji odrješito kaže: „Ne dajte da vas vođama zovu jer jedan je vaš vođa – Krist“ (Mt 23, 10), što vrijedi i kao izvedena istina: Ne dajte se podjarmiti vođama! Budite vođe u slobodi služenja! Zadržite slobodu jasna govora! Budite nepodmitljiva duha i oduprite se 'mesijanizmu' svih politika!

Bulu pape Franje kojom je proglasio Jubilej godine 2025. potrudit ćemo se u nastavcima objaviti na ovoj stranici našeg Listića (u ovom njena prva tri broja).

Ako bi netko želio imati taj cijeli dokument na raspolaganju odmah, neka klikne ovaj naslov Bule na Internet, pa će mu se odmah otvoriti kompletni njezin tekst

 

SPES NON CONFUNDIT

Bula proglašenja Redovnog jubileja godine 2025.

FRANJO RIMSKI BISKUP, SLUGA SLUGU BOŽJIH»NEKA ONIMA KOJI ĆE ČITATI OVO PISMO NADA ISPUNI SRCE«

 

1. Spes non confundit, »Nada ne razočarava« (Rim 5, 5).

U znaku nade, apostol Pavao hrabri kršćansku zajednicu u Rimu. Nada je ujedno središnja poruka predstojećega Jubileja koji Papa, prema drevnoj tradiciji, proglašava svakih dvadeset i pet godina. Mislim na sve hodočasnike nade koji će doći u Rim proslaviti tu Svetu godinu i na one koji, s obzirom na to da neće moći posjetiti grad apostolâ Petra i Pavla, proslavit će je u partikularnim crkvama. Neka to bude trenutak živog i osobnog susreta s našim Gospodinom Isusom Kristom, »vratima« spasenja (usp. Iv 10, 7.9); s njim, kojega Crkva uvijek, posvuda i svima mora naviještati kao »nadu našu« (usp. 1 Tim 1, 1).


Svi se nadaju.

U srcu svakoga čovjeka prebiva nada kao želja i očekivanje dobra, iako ne zna što mu sutra nosi. Međutim, nepredvidljivost budućnosti ponekad izaziva proturječne osjećaje: od povjerenja do straha, od smirenosti do očaja, od sigurnosti do sumnje. Često susrećemo obeshrabrene ljude koji u budućnost gledaju sa skepsom i pesimizmom, kao da im ništa ne može donijeti sreću. Neka ovaj Jubilej bude svima prilika za oživljavanje nade. Riječ Božja pomaže nam pronaći razloge za to. Neka nam u tome bude vodilja ono što je apostol Pavao pisao kršćanima u Rimu.


Riječ nade

2. »Opravdani dakle vjerom, u miru smo s Bogom po Gospodinu našem Isusu Kristu. Po njemu imamo u vjeri i pristup u ovu milost u kojoj stojimo i dičimo se nadom slave Božje […] Nada pak ne postiđuje. Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!« (Rim 5, 1-2.5). Mnogo je poticaja za razmišljanje koje ovdje daje sveti Pavao. Znamo da Poslanica Rimljanima označava prijelomni trenutak u njegovu navjestiteljskom djelovanju. Dotad je naviještao u istočnom dijelu Carstva, a sada ga čeka Rim, sa svime što taj grad predstavlja u očima svijeta: veliki izazov s kojim se valja suočiti u cilju naviještanja evanđelja koje ne zna za prepreke i ne poznaje granice. Pavao nije utemeljio Crkvu u Rimu i on osjeća žarku želju posjetiti je uskoro kako bi svima donio evanđelje Isusa Krista, umrlog i uskrslog, kao navještaj nade koji ispunjava obećanja, uvodi u slavu i, utemeljen na ljubavi, ne razočarava.

 

ŽUPA UZNESENJA MARIJINA

21465 JELSA 671

MB 1247948

IBAN: HR042340009-1100140304

Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com

Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751

Kapelan: don Domagoj (091/768-6759)













152 pregleda0 komentara

Nedavne objave

Prikaži sve

ŽUPNE OBAVIJESTI 16.2. - 23.2.2025

Župni listić Jelsa Br. 8 / 2025 (963) nedjelja 16 2.:   Julijana; Onezim; Miljenko 6. KROZ GODINU – Presv. Sakramenta MISE u 9h i u 17h ...

ŽUPNE OBAVIJESTI 9.2. - 16.2.2025

Župni listić Jelsa Br. 7 / 2025 (962) nedjelja 9. 2.:   Skolastika; Apotonija. Sunčana 5. KROZ GODINU – DAN ŽIVOTA MISE u 9h i u 17h  u...

ŽUPNE OBAVIJESTI 2.2. - 9.2.2025

Župni listić Jelsa Br. 6 / 2025 (961) nedjelja 2. 2.:   BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVA Svijećnica – Dan posvećenog života mise i...

Kommentare


bottom of page