Suche
  • Don Stanko

ŽUPNE OBAVIJESTI 17.7. - 24.7.2022.

Aktualisiert: 19. Juli

Župni listić Jelsa Br. 27 / 2022 (823)


nedelja 17. 7.:

16. Kroz godinu - Presv. Sakramenta MISE u 7h , u 9h i u 20h (poslije mise izložba)

 

ponedeljak 18 7.:

misa u 20h

 

utorak 19. 7.:

misa u 20h

 

srijeda 20. 7.:

Sv. Ilija, prorok

misa u 20h

 

četvrtak 21. 7.:

misa u 20h

 

petak 22. 7.:

Sv. Marija Magdalena

misa u 20h

 

subota 23. 7.:

Sv. Brigita

misa u 20h


 

nedelja 24. 7.:

17. Kroz godinu MISE u 7h , u 9h i u 20h

 


 



ISKRICA NA TEMU EVANĐELJA OVE NEDJELJE:

Jedan je propovjednik odviše „zašiljio“ temu i preko svake mjere veličao Mariju. Napokon mu je iz publike jedna žena, koja se tipski solidarizirala s Martom, doviknula: „Je, je, moj velečasni, ma da nema Marti, usmrdili biste se i Vi i te vaše Marije!

ANĐEO DONIO BEBU (bolje nego roda!):

Ivice, noćas je kod nas došao anđeo i donio ti malu seku. Želiš li je vidjeti? – A je li anđeo još tu, njega bih radije vidio!

ZAINTERESIRANE ŽENE:

Primijetio sam da se sve više žena interesira za mene. - Je, je, dobri moj nono, ma to su ti odreda medicinske sestre!

BOLJE RAKIJA NEGO METAK:

Doktor veli svome pacijentu: Nemojte više piti! Rakija je ubila više ljudi nego puščana zrna. - To može tako biti, doktore, ali ja ipak više volim da netko u mene saspe rakiju nego puščana zrna.


 

PRVO ČITANJE: Post 18, 1-10a

Čitanje Knjige Postanka


U one dane: Gospodin se ukaza Abrahamu kod hrasta u Mamri dok je on sjedio na ulazu u šator za dnevne žege. Podiže oči, kad gle: tri čovjeka stoje pred njim. Čim ih spazi, potrča im s ulaza šatora u susret. Pade ničice na zemlju pa reče: »Gospodine moj, ako sam stekao milost u tvojim očima, nemoj mimoići svoga sluge! Nek se donese malo vode: operite noge i pod stablom otpočinite. Donijet ću krišku kruha da se okrijepite prije nego pođete dalje. Ta k svome ste sluzi navratili.« Oni odgovore: »Dobro, učini kako si rekao!«


Abraham se požuri u šator k Sari pa joj reče: »Brzo! Tri mjerice najboljeg brašna! Zamijesi i prevrtu ispeci!« Zatim Abraham otrča govedima, uhvati junca, mlada i ugojena, i dade ga momku da brže zgotovi. Poslije uzme masla, mlijeka i zgotovljenog junca pa stavi pred njih, a sam stajaše pred njima pod stablom dok su blagovali. Zapitaju ga: »Gdje ti je žena Sara?« On odgovori: »Eno je pod šatorom.« Nato će mu: »Dogodine u ovo doba vratit ću se k tebi i tvoja će žena Sara imati sina.«

 

PRIPJEV:

Gospodine, tko smije prebivati u šatoru tvome?

 

DRUGO ČITANJE: Kol 1, 24-28

Braćo: Radujem se sada dok trpim za vas i u svom tijelu dopunjam što nedostaje mukama Kristovim za Tijelo njegovo, za Crkvu. Njoj ja postadoh poslužiteljem po rasporedbi Božjoj koja mi je dana za vas da potpuno pronesem riječ Božju – otajstvo pred vjekovima i pred naraštajima skriveno, a sada očitovano svetima njegovim. Njima Bog htjede obznaniti kako li je slavom bogato to otajstvo među poganima: to jest Krist u vama, nada slave! Njega mi navješćujemo, opominjući svakoga čovjeka, poučavajući svakoga čovjeka u svoj mudrosti da bismo svakoga čovjeka doveli do savršenstva u Kristu.


 

ALELUJA:

Blago onima koji riječ Božju zadrže u dobru i plemenitu srcu i donose rod u ustrajnosti.


 

Grkokatolička Crkva


Mnogi naši vjernici počnu zamuckivati ili samo zinu kad ih pitate: Tko su grkokatolici?

To su kršćani bizantskog obreda koji priznaju papu kao svog crkvenog poglavara.


Povijest

Grkokatolička Crkva nastaje nakon prvih pokušaja ujedinjavanja ktšćana 1439. godine na saboru u Firenci, a veće skupine grkokatolika nastale su nakon Brestlitovske unije 1596. godine. Grkokatolici su, dakle, nastali kao posljedica težnje Rimokatoličke Crkve da kroz novi oblik povrati izgubljeno jedinstvo kršćanskog Istoka i Zapada. Kako je kod rimokatolika pripadnost Crkvi shvaćena prije svega kroz priznavanje Petrove službe (pape) kao vrhovnog poglavara Crkve, došlo se do shvaćanja da je za jedinstvo dovoljno ovo priznanje neke crkvene zajednice pa da ona postane organski dio rimokatolicizma.


Tako grkokatolici (pravoslavci ih zovu, malo posprdno, unijati) zadržavaju sve obredne razlike (služe liturgiju na kvasnom kruhu, vjernici se pričešćuju pod oba vida, oženjeni muškarci mogu biti zaređeni za svećenike ili svećenici biraju život u celibatu (prije ređenja), a mogu nositi i bradu, u crkvi je ikonostas i nema klupa za sjedenje itd). Čak se i Nicejsko vjerovanje čita bez dodatka Filioque. Kada neupućena osoba uđe u grkokatoličku Crkvu, stječe utisak da je riječ o pravoslavcima. Tijekom vremena, i kod grkokatolika su prihvaćene različite prakse karakteristične za latinski obred, ali one još uvijek nisu dominantne. Međutim, i pored vanjske sličnosti, stupivši u jedinstvo s Rimom, grkokatolici su istupili iz pravoslavnog korpusa tako da s pravoslavnim više nemaju ni kanonsko ni liturgijsko zajedništvo.


U novije vrijeme, u kontekstu ekumenskog dijaloga, unija je odbačena kao model za ujedinjenje kršćana. Rimokatolička strana, međutim, inzistira na tome da grkokatolici imaju pravo postojati, dok pravoslavni nerado na njih gledaju, kao na proizvod pokušaja pokatoličavanja u povijesti. Grkokatolika najviše ima u Ukrajini.



Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija

je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima. U liturgiji se rabi bizantski obred, tj. liturgija se služi na crkvenoslavenskom jeziku i po obredu Carigrada. Vjernici te biskupije su Hrvati, Ukrajinci i Rusini. Ustanovio ju je papa Pio VI. bulom Charitas illa 1777. godine, kao sljednicu Marčanske biskupije.

Novi biskup na početku je bio sufragan mađarskom primasu, a 1852. biskupija je postala dijelom Zagrebačke metropolije. Od godine 1966. sjedište biskupije nalazi se u Zagrebu, gdje je i Grkokatoličko sjemenište, izgrađeno u XVII. stoljeću.


Godine 2020. administrativno sjedište biskupije je vraćeno u Križevce, gdje je i grkokatolička katedrala Presvete Trojice, a konkatedrala sv. Ćirila i Metoda nalazi se u Zagrebu, na Gornjem gradu. Nebeski zaštitnici Križevačke biskupije su sveta Tri svetitelja (Tri hijerarha). To su crkveni oci sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Nazijanski i sv. Ivan Zlatousti. Njihov zajednički blagdan slavi se 30. siječnja. Križevačka biskupija administrativno je podijeljena na vikarijate, dekanate i župe.



Mons, Milan Stipić

vladika križevački, hrvatski grkokatolički biskup i crkveni glazbenik, rođen u Bosanskom Novom 28. prosinca 1978. od Vladislava i Vesne, zaređen za svećenika 2003., a za biskupa 2020.

Djetinjstvo je proveo u Lipiku gdje je i kršten. Osnovnu školu pohađao je u Lipiku, te zbog ratnih zbivanja u Zagrebu i u Čazmi. Godine1993. upisao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu i započeo svećeničku formaciju u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu. Godine 1997. ulazi u Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu i studira na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Uz redovni studij aktivno se bavi crkvenom glazbom istočnog obreda. Za đakona je rukopoložen 8. studenoga 2002. u konkatedrali svetih Ćirila i Metoda u Zagrebu, a svećeničko rukopoloženje primio je 18. listopada 2003. u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Iste godine započinje službu župnika u kokatoličkim župama Kaštu i Radatovićima u Žumberačkom dekanatu. Godine 2007. dobio je naslov protojereja i preuzeo pastoralnu skrb za grkokatolike u Dalmaciji. Od 2012. župnik je u Jastrebarskom. Osim hrvatskog, govori ruski i ukrajinski jezik.


Nakon što je papa Franjo prihvatio odreknuće mons. Nikole Kekića na pastoralnom služenju Križevačkoj eparhiji, imenovao je apostolskim upraviteljem iste eparhije o. Milana Stipića. Stipić je dotad bio protojerej stavrofor Križevačke eparhije i župnik u Jastrebarskom. Vijest o imenovanju objavljena je u Rimu i Zagrebu u ponedjeljak 18. ožujka 2019. u 12 sati.[1]


Papa Franjo je 8. rujna 2020. objavio kako mons. Stipića imenuje za novog križevačkog vladiku, odnosno postao je biskupom Križevačke grkokatoličke biskupije. Za geslo svoga biskupskog služenja uzeo je riječi Psalma 117 (118), 17: „Živjet ću i kazivat ću djela Gospodnja“. U trenutku imenovanja bio je jedan od 10 najmlađih biskupa na svijetu.


Biskupsko ređenje mons. Milana Stipića slavljeno je u Križevcima 17. listopada 2020. Glavni zareditelj je bio vladika križevački u miru Nikola Kekić, a suzareditelji kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački te mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.


Mnogopoštovani Vladiko, dobro nam došao!

205 Ansichten

Aktuelle Beiträge

Alle ansehen

Župni listić Jelsa Br. 30 / 2022 (826) nedelja 7. 8.: 19. Krož godinu i 1. u mjesecu MISE u 7h , u 9h i u 20h ( u 19,30h krunica) Misu u 20h predvodi fra Luka Ćorić, a pjevaju klape i u 21,30h pred c

Župni listić Jelsa Br. 29 / 2022 (825) nedelja 31. 7.: MISE u 7h , u 9h i u 20h - pred večernju misu moli se krunica Na misi u 20h pjeva ženska vok. grupa Mirjam- Hvar U 21h u lapidariju predavanje