top of page

ŽUPNE OBAVIJESTI 15.10.- 22.10.2023.

Updated: Oct 16, 2023

Župni listić Jelsa Br. 43 / 2023 (888)

LISTOPADSKA POBOŽNOST


nedjelja 15. 10:

28. KROZ GODINU - Presv. Sakramenta

(Sv. Terezija Avilska -Velika)

mise: u 9h i u 18h ( 17,30h krunica )

 

ponedjeljak 16. 10.:

Sv. Hedviga i Sv. Margareta Alacoque, mi ćemo ih se samo spomenuti a proslaviti –

umjesto jučer - svetu Tereziju Avilsku – karmelićanku; stoga su pozvane – nakon toliko godina - sve sestrime Gospe Karmelske i sve naše župljanke, mlađe i starije, zainteresirane uključiti se u ovu drevnu udrugu kojoj bismo htjeli dati novi zamah, naročito poticaj na organizirane karitativne akcije!

krunica / misa u 17,30h

 

utorak 17. 10.:

Sv. Ignacije Antiohijski

krunica / misa u 17,30h

 

srijeda 18. 10.:

Sv. Luka evanđelist

misa u 8 u župnoj crkvi

u 16h runica i misa u Carkvici sv. Luke.

U slučaju nevremena sve u župnoj crkvi u 17,30 sati.

 

četvrtak 19. 10.:

krunica / misa u 17,30h

 

petak 20. 10.:

krunica / misa u 17,30h

 

subota 21. 10.:

krunica / misa u 17,30h

 

nedjelja 22. 10:

29. KROZ GODINU

(Sv. Ivan Pavao II. papa)

mise: u 9h i u 18h ( 17,30h krunica )

 

ŽUPNI VJERONAUK


OSNOVCI

1. razred u ponedeljak 9,00h 2. razred u ponedeljak 9,45h

3. razred u ponedeljak 10,30h 4. razred u srijeda u 9,00h

5. razred u srijeda u 9,45h

6. razred u srijeda u 10,30h 7. razred u srijeda u 11,15h

8. razred u ponedeljak u 11,15h

Malenima koji mogu stići i srednjoškolcima preporuča se krunica u 17,30h!


SREDNJOŠKOLCI

U SUBOTU:

1. razred u 19h

2. razred u 20h

 

MISE – MISNE NAKANE (za pokojne) Naručenim misama termini su popunjeni do kraja godine. To znači da se može dobiti termin samo za sprovodnu misu ili iznimno za zavjetnu za zdravlje (u slučaju teške bolesti, operacije i sl.) Naravno, možete „naručiti“ i standardnu misu za neki datum u slijedećoj godini (do kolovoza 2024.), ili misu koju će preuzeti neki drugi naš svećenik (ovih smo dana iz biskupije službeno zamoljeni da takve misne intencije (nakane) dostavljamo preko centrale (Ordinarijata)!

 

ZRNO ZA SVAKI DAN

Otpočinite malo.

Otpočini u blagdanske dane. Pogledaj, kako se trava zeleni, kako se nebo plavi, kako bijeli oblaci mile plavetnilom. Lutaj puteljcima između polja, nad kojima po­igrava vjetar. Kreni uzduž morske obale i po­slušaj šum mora.

Možda znaš i drugačije provesti to vrijeme. Dobro. Važno je samo, da se sam sebi vratiš, ponovo nađeš svoj ritam, te smireno promatraš sebe, ljude, poslove, svijet — da se opet osje­ćaš slobodnim.

(Mk 6,31)

 

Služba riječi

Nedjelja 15. 10.

28. KROZ GODINU


PRVO ČITANJE

Iz Knjige proroka Izaije (Iz 25, 6-10a)

Gospodin nad vojskama spremit će svim narodima na ovoj gori gozbu od pretiline, gozbu od izvrsna vina, od pretiline sočne, od vina staložena. Na ovoj gori on će raskinuti zastor što zastiraše sve narode, pokrivač koji sva plemena pokrivaše i uništit će smrt zasvagda. I suzu će sa svakog lica Gospodin Bog otrti – sramotu će svog naroda na svoj zemlji skinuti: tako Gospodin reče. I reći će se u onaj dan: »Gle, ovo je Bog naš, u njega se uzdasmo, on nas je spasio; ovo je Gospodin u koga se uzdasmo! Kličimo i veselimo se spasenju njegovu, jer ruka Gospodnja na ovoj gori počiva!«

 

PRIPJEV

U Gospodnjem ću domu prebivati kroz dane mnoge.

 

DRUGO ČITANJE

Iz Prve poslanice Filipljanima (Fil 4, 12-14 19-20 )

Braćo! Znam i oskudijevati, znam i obilovati! Na sve sam i na svašta navikao: i sit biti i gladovati, i obilovati i oskudijevati. Sve mogu u Onome koji me jača! Ipak, lijepo je od vas što sa mnom podijeliste moju nevolju. A Bog moj ispunit će svaku vašu potrebu po bogatstvu svome, veličanstveno, u Kristu Isusu. Bogu pak, Ocu našemu, slava u vijeke vjekova! Amen.

 

ALELUJA:

Otac Gospodina našega Isusa Krista prosvijetlio nam oči srca

da upoznamo koje li nade u pozivu našemu!

 

EVANĐELJE

po Mateju (Mt 22, 1-4)

U ono vrijeme: Isus ponovno prozbori svećeničkim glavarima i starješinama naroda u prispodobama:

»Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doći. Opet posla druge sluge govoreći: ‘Recite uzvanicima: Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Dođite na svadbu!’ Ali oni ne mareći odoše – jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju. Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali. Tada kaže slugama: ‘Svadba je, evo, pripravljena, ali uzvanici ne bijahu dostojni. Pođite stoga na raskršća i koga god nađete, pozovite na svadbu!’ Sluge iziđoše na putove i sabraše sve koje nađoše – i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju.« Kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho. Kaže mu: ‘Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?’ A on zanijemi. Tada kralj reče poslužiteljima: ‘Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zubi.’ Doista, mnogo je zvanih, maloizabranih.«

 

Sprovod biskupa Slobodana u Hvaru pretprošle srijede – 4. listopada – zasjenio je u našoj biskupiji proslavu SVETOG FRANJE ASIŠKOGA, velikog i dragog sveca, koji je 1209. g. osnovao Franjevce –

Red Manje braće - latinski naziv je Ordo fratrum minorum (krat. OFM). Zapravo je sv. Franjo ustanovio bratstvo "Pokornička braća i sestre", iz kojeg se razvijaju četiri


Franjevačka reda: *:Manja Braća - muški red, * Klarise - ženski red, * Franjevački Svjetovni Red - muški i ženski te * Franjevci trećoreci glagoljaši - muški samostanski red. Kako bi ostali vjerni utemeljiteljevu idealu, franjevci su pokretali brojne "obnove", kroz koje su se uobličile četiri razne redovničke obitelji. Svaka od njih ima svoje vlastite poglavare i vlastite strukture (označavamo vam njihove samostane u Splitu):

· Red Manje Braće (OFM) – Gospa od Zdravlja, Poljud, Trstenik;

· Red Manje Braće Konventualaca (OFMConv) – Sv. Frane na Obali;

· Red Manje Braće Kapucina (OFMCap) – Gospa od Pojišana;

· Red Trećoredaca (glagoljaša – TOR) – Sv. Obitelji - Sukoišan.

Evo što je u DUHOVNOJ MISLI Hrvatskog radija izrekao fra Ante Vučković

(zahvaljujem dragom fra Toniju što mi je rado i ekspeditivno dostavio svoj tekst):


SVETOM FRANJI

Mali ljudi ljube sebe. Iznad svega. Veliki ljudi ljube druge. Više nego sebe. Najveći ljube druge i svijet. I zaborave sebe. Ponajveći ljube druge, svijet i Boga. Boga iznad svega. Mali se ljudi bave sobom. Veliki ljudi sebe posvete drugomu. Mali ljudi o sebi pričaju velike priče. Veliki ljudi nestanu u svojim pričama. Mali ljudi svoje priče počinju sobom. Veliki ljudi šute o sebi. Mali ljudi imaju mnoštvo savjeta. Znaju sve o braku i kada nisu u njemu. I o redovnicima. Čak i onda kada im brkaju boje, imena i izgled habita. Znaju sve o politici i kada ne razlikuju što je lijevo a što desno. Mali ljudi znaju kako drugi trebaju živjeti. Veliki ljudi znaju svoje neznanje. Mali ljudi od mnoštva svojih riječi ne stignu čuti ni učiti. Veliki ljudi imaju velike uši. Mali ljudi pretražuju po tuđim životima. Kopaju, uhode, vrebaju, prisluškuju, tračaju. Mali ljudi, sitni ljudi, neljudi. Veliki ljudi traže veliko o drugome, o svijetu i Bogu. Traže i nađu. Veliki ljudi u malom otkriju veliko. Mali ljudi umanjuju veliko. Drugi su im nevrijedni, svijet im je nesavršen, Bog im je nepravedan. Njihov zor je sitnozor. Mali ljudi, sitni ljudi, neljudi. Kako je dobro naići na koga malena, a velika, na maloga brata velike duše, na dovoljno malena da u nj stane Beskonačni!

 

O godišnjim dobima (na Hvaru)

Oni koji duže pamte sjećaju se da je godina nekada imala četiri godišnja doba. Srce, dirnuto Božjom milošću, moglo je u svakome od tih doba prepoznati znak Božje prisutnosti, Božje stvarateljske ljubavi i neiscrp­noga Božjeg povjerenja u čovjeka kojemu je darovao sav svijet.


Mi, koje je Bog blagoslovio dopustivši da se rodimo na otoku Hvaru, gledajući svijet otvorenim očima, ni­smo mogli a da ne zapazimo Božje tragove u njemu.


U proljeće, preplavljeni šarenilom prirode i zanese­nom igrom kozlića, otkrivali smo kako su bili u pravu oni koji su nam govorili da je život lijep. I učili smo u potpunosti doživjeti i sačuvati tu ljepotu.


Kad bi nam u mirisu kadulje i lavande zasjalo ljeto, osjećali bismo svoju snagu, mladenački zanos, nepomu­ćene ideale i beskonačnu želju da učinimo nešto lijepo. Nešto trajno i dobro. Osjećali smo istodobno i dobro­tu Stvoritelja koji nam je dao mogućnosti i sredstva da iskoristimo svoje mogućnosti. Ljeto se na Hvaru diše punim plućima.


Kad ujesen zrelost grožđa srca razveseli spoznavali bismo da srećom plodi samo ono što je znojem zalije­vano. Da istinski Božji blagoslov dolazi tek nakon istin­skoga čovjekovog truda. I da rad nije prokletstvo kojim je čovjek kažnjen, nego da je on mogućnost darovana svakome od nas da sudjelujemo u Božjem stvarateljskom činu, da budemo sustvaratelji i suukrašavatelji ove malene Zemlje, jedine koju imamo.


A kad bi došla hladna zima, burom ošinuta, shvatili bismo kako, usprkos studeni, nesavršenosti i zatvore­nosti, itekako ima smisla koji se može pronaći u sve­mu, poglavito u onome što nam na prvi pogled izgleda sitno, nezanimljivo i svakodnevno. Shvatili bismo kako ima ljubavi i to najviše upravo onda kad nismo, muka­ma pritisnuti, u mogućnosti jasno je prepoznati.

Ponekad poželim sve ljude odvesti na Hvar da u kući okrenutoj prema svitanju susretnu Boga.


Nikola Kuzmičić: I DANAS GOVORIM – str. 20.

 

ZRNO ZA SVAKI DAN

Neka se ne okreće natrag.

Ne vraćaj se u svoja bivša boravišta, niti na radna mjesta gdje si nekad bio, ni k ljudima s kojima si za­jedno živio. Nemoj se obmanjivati: Ona »dobra vremena« neće se više vratiti. Ne ćeš više naći svoje stare znance niti će oni u tebi otkriti negdašnjeg svog čovjeka. Izgledat ćeš im kao priviđenje iz prošlosti. Ta njihov je svijet drugačiji nego što je tada bio tvoj, a drugačiji je i svijet u kojem ti sada živiš. Za njih si svakim danom više tuđ. Opazit ćeš to već u početku razgovora. Nakon prvog »što ima nova kod tebe, kako si, kako naši prijatelji?« nestat će ti teme za razgovor. Nastat će mučna situaci­ja i pomislit ćete istovremeno: »Ipak je on već ostario!«

Ako bude drugačije, bit će to dokaz, da si sreo prijatelja, makar ga takvim nisi smatrao. No to je vrlo rijedak slučaj.

(Mt 24,18)


 

Sveti Luka

liječnik, Evanđelista i slikar

spomendan 18. listopada

Sveti Luka je bio Sirijac, po Euzebiju rodom iz Antiohije. Potjecao je iz poganske, a ne židovske sredine. Za to svjedoče sv. Irenej, Tertulijan, Origen, a posredno i sam sv. Pavao, koji ga ne stavlja među one što proizađoše iz obrezanja. Prema Muratorijevu kanonu nije vidio ni slijedio Isusa za njegova života na zemlji. Pavlove poslanice te Djela apostolska pokazuju da je bio pratilac i učenik svetoga Pavla. Uz Pavla ga nalazimo prvi put na apostolovu drugom misijskom putovanju, tamo od Troade do Filipa. Postoji mogućnost da je u Filipima ostao do god. 57. utvrđujući ondje apostolovo misijsko djelo. U proljeće god. 58. nalazimo ga opet u istome gradu uz sv. Pavla, koga prati na njegovu povratku u Jeruzalem. Ondje odmah bijaše uspostavio vezu s apostolom Jakovom. Tamo je također imao priliku susresti barem neke od onih žena što ih on jedini od evanđelista spominje u Evanđelju. Mogao je isto tako susresti i one "službenike riječi" koji su jedan od izvora njegova evanđeoskoga spisa. On sam u predgovoru svoga Evanđelja piše ovako: "Budući da su mnogi pokušali srediti pripovijedanje o događajima što su se dogodili među nama, kako su nam ih predali oni koji su od početka bili očevici i sluge Riječi, učini se i meni dobro, pošto sam ih pomno ispitao sve od početka, da ti ih napišem po redu, preuzvišeni Teofile, da se osvjedočiš o sigurnosti nauka kojeg si primio" (Lk 1,1-4). Sveti Luka je pratio sv. Pavla na njegovu putovanju u Rim te nam je o tome u Djelima apostolskim ostavio dragocjen dnevnik puta. S apostolom je naroda bio i za vrijeme njegova prvoga rimskoga tamnovanja, a isto tako i za drugoga, kad su ga svi ostavili. Apostol sa žalošću piše Timoteju: "Jedini je Luka sa mnom" (2 Tim 4,11). Luka se u Rimu vjerojatno susreo i s Petrom i s Markom, no na njega je ipak imao najveći utjecaj Pavao. Ništa sigurno ne znamo o životu sv. Luke nakon Pavlove smrti. Sv. Epifanije ga je doduše učinio apostolom Dalmacije, Italije i Makedonije, sv. Grgur Nazianski evangelizatorom Ahaje, Metafraste, Egipta i Tebaide, no sve je to povijesno nepouzdano. Istočnjačka hagiografija, koja se temelji na jednom antimarcionitskom spisu, zvanom Prolog, a koju slijedi i sveti Pavlin iz Nole, pridaje sv. Luki 84 godine života. Latinski Prolog dodaje da je živio u celibatu, dok jedan drugi spis, koji slijede i neki ugledni pisci, kao sv. Izidor Seviljski i sv. Beda Časni, daje sv. Luki 74 godine života. Nesigurno je i mjesto smrti sv. Luke. Isto tako način smrti. Jedni drže da je umro naravnom smrću, dok drugi misle da je poginuo kao mučenik. Crkva ga u bogoslužju slavi kao mučenika i upotrebljava za njegov blagdan liturgijsko ruho crvene boje. Jedan anoniman bizantski pisac iz XI. stoljeća ovako je opisao svetoga Luku, evanđelista i pratioca sv. Pavla: "Nakon što se Pavao, ostavivši tmine zablude da bi prionuo uz Božju ljubav, pridružio broju učenika, Luka ga prati posvuda i postaje mu putni sudrug. Željan boriti se za Božju ljubav pridružuje se njegovoj vojsci. S Pavlom kao zločinac biva zatočen te sve do kraja svijeta širi zrake božanske spoznaje. On tako čvrsto pristaje uz njega, tako mu je blizak i dijeli u tolikoj mjeri sve njegove milosti da ga Pavao, pišući vjernicima, naziva svojim najmilijim. Nakon Jeruzalema i njegovih predjela sve do Ilirika s njim propovijeda Evanđelje. Nakon Judeje sve do Rima dijeli s njim iste okove, iste napore, iste muke, iste brodolome. S njime je želio primiti istu krunu, kao što je dijelio iste napore. Nakon što je s Pavlom primio talenat propovijedanja te pridobio i priveo Božjoj ljubavi tolike narode, Luka se pokazuje kao ljubljeni Spasiteljev učenik i kao evanđelist koji je opisao njegovu svetu povijest; budući da je nekoć slijedio Učitelja, sakupio je svjedočanstva njegovih prvih slugu i zadobio nadahnuće odozgor. On je kao evandelist ispripovjedio tajnu ženidbenog glasnika Gabrijela, poslana Djevici da navijesti radost cijelom svijetu. On je tako jasno opisao Kristovo rođenje: on nam pokazuje novorođenče kako spava u jaslama te opisuje pastire i anđele koji naviještaju radost. On je učinio da upoznamo čudesa što nadilaze sve ono što se može zamisliti i to s takvom ljubavlju prema istini i s takvom ljepotom da je kod njega istina stvari izražena ljepotom riječi; i tako se pokazuje bogat jezikom koji je dostojan bogatstva njegove misli. On nam pruža pouku, danu u prispodobama, iznoseći ih u većem broju nego što to čine drugi evanđelisti. I kao što nam opisuje silazak Riječi na zemlju, isto tako nam opisuje i njezino uzašašće na nebo, njezin povratak Očevu prijestolju... No kod Luke milost se ne ograničuje samo na to. Njegov se jezik ne ograničuje samo u službi Evanđelja. Nakon svršetka Kristovih čudesa on opisuje i Djela apostolska: ponajprije božansko Spasiteljevo uzašašće na nebo; zatim silazak Duha nad apostole u obliku ognjenih jezika; pa onda kamenovanje Stjepana; obraćenje Pavla, njegov poziv i njegov prijelaz od slova k duhu, njegove tamnice, udarce, bičeve, razne zamke što mu ih postaviše pogani, njegovo putovanje iz Jeruzalema u Rim, njegove napore na moru, njegove patnje, pogibelji, stradanje, brodolome. Luka nije samo očevidac svega toga već i istinski sudionik. I zbog toga ulaže toliko brige da nas u svemu pouči." S opisom se toga spisatelja možemo u svemu složiti, osim u tome da je bio Gospodinov učenik i sljedbenik za njegova zemaljskoga života. No, iako nije bio očevidac događaja što ih opisuje u Evanđelju, bio je dostojan i vjeran službenik evanđeoske poruke. Zato ga Crkva sa zahvalnošću slavi kao evanđelista, jednog od četvorice, koja nam po Božjem nadahnuću napisaše najdragocjeniju poruku.

Lievo od glavnog oltara Uu bazilici Svete JUstine u Padovi , u prvoj bočnoj kapeli, Kapeli Sv. Luke, nalazi se sarkofag s relikvijama Sv. Luke Evanđeliste.. Sv. Luka rođen je u Antiohiji, a umro je u dubokoj starosti. Luka je bio suradnik Sv. Pavla i njegov suputnik na misijskim putovanjima. Napisao je Evanđelje koje je nazvano njegovim imenom i Djela apostolska. Neki podaci govore da je bio liječnik, a pripisuje mu se i da je bio slikar i da je slikao lik Isusa i Majke Božje. Postoji nekoliko slika za koje se vjeruje da ih je naslikao upravo sv. Luka, pa i onu koja se nalazi u njegovoj kapelici iznad sarkofaga. Nakon smrti tijelo mu je bilo pokopano u gradu Tebe, u grčkoj pokrajini Beociji. Odande mu je tijelo početkom 4. stoljeća prenešeno u Carigrad u baziliku Dvanaest apostola. Kako je i kada donešeno u padovu, ne zna se. Tijekom 11. i 12. stoljeća na groblju uz baziliku sv. Justine pronađene su mnoge relikvije i tijela svetaca. Spominju se neobjašnjivi fenomeni koji su se događali tijekom tih iskapanja. Među iskopanim tijelima bilo je i jedno položeno u škrinju s imenom i simbolom triju bikova. Taj prvotni sarkofag može se vidjeti u Hodniku mučenika. Padovanski biskup Gerard i opat Dominik obratili su se za savjet papi Aleksandru II, a ovaj je potvrdio da se radi o tijelu Sv. Luke. Sarkofag je otvoren 17. rujna 1998. i izvršena je temeljita stručna obrada radi utvrđivanja autentičnosti. Nakon dvogodišnjeg proučavanja, tim stručnjaka je na Internacionalnom kongresu u Padovi u listopadu 2000. godine potvrdio da su to doista pravi zemni ostaci Sv. Luke Evanđeliste. Sveti Luka se časti kao zaštitnik i duhovni vođa liječnika i slikara.

 
ZUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751

251 views0 comments

Recent Posts

See All

ŽUPNE OBAVIJESTI 7.4. - 14.4.2024

Župni listić Jelsa Br. 15 / 2024 (914) Od 8. do 15. travnja župnik će biti odsutan na hodočašću. Zamjenjuju ga don Toni Aviani (091 176 5249) i don Toni Oršolić (098 923 9775): U svakoj potrebi javite

ŽUPNE OBAVIJESTI 31.3. - 7.4.2024

Župni listić Jelsa Br. 14 / 2024 (913) nedjelja 31. 3.: USKRS SV. MISE: u 10 sati  i u 18,30 sati ponedjeljak 1. 4.: USKRSNI PONEDELJAK - VAZMENI MISE: u 10h „radovanje Gospi“ na Račiću i u 18,30h uto

ŽUPNE OBAVIJESTI 22.3. - 31.3.2024

Župni listić Jelsa Br. 12 / 2024 (912) RASPORED  BOGOSLUŽJA VELIKOG TJEDNA 2024. petak 22. 3.: misa s večernjom - u 18 sati Primopredaja svetig križa na kraju mise subota 23. 3.: misa s večernjom - u

Comments


bottom of page