11. kol 2023.5 min čitanja

ŽUPNE OBAVIJESTI 13.8. - 20.8.2023.

Updated: 14. kol 2023.

Župni listić Jelsa Br. 33 / 2023 (878)

nedjelja 13. 8.:

19. Kroz godinu MISE: u 7h, u 9h i u 20h (u 19,30 krunica/devetnica)

ISPOVIJED : pola sata prije mise

ponedjeljak 14. 8.:

ISPOVIJED (užežin): 9 - 12; 17 – 19,30h

misa u 19h

utorak 15.8.:

UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Velika Gospa

MISE u 7h i u 9h; u 18,30h misu i procesiju predvodi mons. Ranko Vidović (biskup hvarski).

Misu ćemo slaviti u crkvi.

Zdravo kćeri Boga Oca, zdravo majko Boga Sina, zdravo zaručnice Duha Svetoga, zdravo temple Presvetoga Trojstva! MARIJO, UFANJE NAŠE,

MOLI SE ZA NAS

srijeda 16. 8.:

SV. ROK

misa u 8h u crkvi sv. Roka

u 19h u župskoj crkvi

četvrtak 17. 8.:

misa u 8h

petak 18. 8.:

Sv. Jelena Križarica

misa u 19h

subota 19. 8.:

misa u 19h

nedjelja 20. 8.:

Presv. Sakramenta MISE: u 7h, 9h i u 19h

Nasmijani jelšanski kampaneli

CRKVA NA GRADINI

CRKVA SV. ROKA

CRKVA SV. MIHOVILA

CRKVA SV. IVANA

KAPELA SV. LUKE - CARKVICA

Služba riječi

Nedjelja 15.8..

19. KROZ GODINU

PRVO ČITANJE

Iz Knjige Otkrivenja (Otk 11,19a; 12, 1-6a.10ab)

Otvori se hram Božji na nebu i pokaza se Kovčeg saveza njegova u hramu njegovu. I znamenje veliko pokaza se na nebu: žena zaodjenuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda. Trudna viče u porođajnim bolima i mukama rađanja. I pokaza se drugo znamenje na nebu: gle, Zmaj veliki, ognjen, sa sedam glava i deset rogova; na glavama mu sedam kruna, a rep mu povlači trećinu zvijezda nebeskih – i obori ih na zemlju. Zmaj stade pred Ženu koja imaše roditi da joj, čim rodi, proždre Dijete. I ona porodi sina, muškića, koji će vladati svim narodima palicom gvozdenom. I Dijete njezino bi uzeto k Bogu i prijestolju njegovu. A Žena pobježe u pustinju, gdje joj Bog pripravi sklonište. I začujem glas na nebu silan: »Sada nasta spasenje i snaga i kraljevstvo Boga našega i vlast Pomazanika njegova!«

PRIPJEV

Zdesna ti je kraljica u zlatnoj odjeći.

DRUGO ČITANJE

Iz Prve poslanice Korinćanima (1Kor 15, 20-27a)

Braćo! Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih! Doista, po čovjeku smrt, po Čovjeku i uskrsnuće od mrtvih! Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će u Kristu biti svi oživljeni.

Ali svatko u svom redu: prvina Krist, a zatim koji su Kristovi, o njegovu dolasku; potom – svršetak, kad preda kraljevstvo Bogu i Ocu, pošto obeskrijepi svako Vrhovništvo, svaku Vlast i Silu. Doista, on treba da kraljuje dok ne podloži sve neprijatelje.

Zdravo, Djevo,

Kraljice Hrvata!

ALELUJA:

Uznesena je Marija u nebo; raduje se vojska anđela.

EVANĐELJE

Čitanje svetog Evanđelja po Luki (Lk 1, 39-56)

U one dane usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uđe u Zaharijinu kuću i pozdravi Elizabetu. Čim Elizabeta začu Marijin pozdrav, zaigra joj čedo u utrobi. I napuni se Elizabeta Duha Svetoga i povika iz svega glasa: »Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje! Ta otkuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega? Gledaj samo! Tek što mi do ušiju doprije glas pozdrava tvojega, zaigra mi od radosti čedo u utrobi.

Blažena ti što povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gospodina!«

Tada Marija reče: »Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.

HRVATSKI RADIO- Prvi program

DUHOVNA MISAO

GODIŠNJI ODMOR S ONE STRANE…

(Anton Šuljić)

Još uvijek traju godišnji odmori, a ta mi se tema nekako sama od sebe nametnula prošlog mjeseca te sam joj pristupio s osobnog i egzistencijalnog motrišta. Ipak, godišnji odmori, onako kako se najčešće provode, podrazumijevaju i one koji se ne odmaraju, odnosno one koji ovih ljetnih mjeseci rade u uslužnim i svim onim djelatnostima koja su nužna za nesmetan odmor velikog broja ljudi. Budući da nešto iz vlastite obitelji i vlastitog iskustva znam o tome području, misao mi ide k brojnim kuharima, konobarima, pečenjarima, sobarima i sobaricama, servirkama i ljudima za šankom, menadžerima u turizmu, recepcionarima, redarima, turističkim vodičima, vozačima i moreplovcima, komunalnim djelatnicima, ljudima koji se brinu o sigurnosti, i još mnogim drugima…

Ti ljudi sada nemaju svoga godišnjeg odmora i stoje nam na usluzi. Valjalo bi zamijetiti i vrednovati njihov rad po žezi, u masama ljudi koji traže usluge, u stisci vremena, u brzini usluživanja narudžbe, u pripremanjima sočnog i dobrog jela, u pospremanju kreveta, čišćenju kupatila… Da, vrijedilo bi i na vlastitom odmoru zamjećivati one koji nam pomažu da se odmorimo i manje brundati, manje rogoboriti i manje se ljutiti. Istina, katkad se te ljude koji rade u turizmu može vidjeti kako jedva stoje na nogama, kako su već nervozni i kako ih znade izbaciti neka naša preuranjena reakcija, dobacivanje ili primjedba... Toliko je nas zahtjevnih, nestrpljivih, ili čak neuljudnih i grubih, koji bismo htjeli uslugu sad i odmah, bez odgađanja i bez greški… A ipak, sve se događa pa i pogreške, kašnjenja, nervoze… Nakupi se u tim srazovima nas i njih nervoza i ljutnji, koja gruba riječ ili psovka, nesmotrena reakcija i bezobrazluk…

Na godišnjem bismo odmoru trebali dopustiti boljem sebi da barem u tom vremenu bude bolji od samog sebe. To nas ništa osobito neće koštati, a možda će vratiti osmijeh na nečije umorno lice!? Nije ni u napojnici sve! Nešto je i u lijepoj gesti, primjerenoj reakciji, dobroj riječi ili šali, u kakvoj vickastoj dosjetki koja umornima može značiti mnogo. A i nama može značiti puno više od čangrizavosti, nervoze i ljutnje. Za dobrotu se valja opredjeljivati svaki dan. Za uljudnost se valja odlučiti. Za dobru volju se treba izboriti, a za osmjeh se treba iznutra raspoložiti. Svijet u kojemu živimo i onako kako živimo sve je više okrenut grubom, problematičnom, ekscesnom i zlom. Da, složili bismo se s davnom konstatacijom Veselka Tenžere kako je zavladao „publicitet zla“. Ne iskočimo li iz tog vlaka barem na godišnjem odmoru, jedva da ćemo se vratiti na posao i u svoja prebivališta odmoreni i osvježeni. Valja nam izučiti umijeće dobrohotnosti i opredijeljenosti za lijepo, istinito i dobro.

Ako vam se ovih nekoliko primjedbi čini prihvatljivim, odlučite se i danas bar nekome uljepšati dan, izmamiti osmijeh, pohvaliti ili bar primijetiti da kraj vas stoji netko tko u ovim žegama zarađuje svoj kruh. Na kraju nešto osobno. Moji su se bavili turizmom još od šezdesetih godina prošlog stoljeća i u kuću smo primali puno gostiju. U tim sam svojim gimnazijskim i studentskim godinama, umjesto da tulumarim i gubim dane i noći, obično pomagao pri usluživanju gostiju i ostajao s njima dugo u noć, razgovarajući, svirajući i pjevajući, slušajući… Od toga sam više profitirao no od mnogih zabava s bučnim megafonima… Stog za kraj evo i jedne molitve namijenjene baš takvim ljudima, a, nećete vjerovati, dolazi iz Polinezije: „Gospodine, ti si učinio našim prijateljima i ljude koje nismo poznavali i dao si nam mjesta u domovima koji nisu naši. Ti si nam približio daljine i učinio našom braćom one koji su nam bili potpuni stranci. Oprosti nam, Gospodine… što te nismo htjeli upoznati.“

Pogled u retrovizor - na neke najsvjetlije trenutke u našoj crkvi