Župni listić Jelsa Br. 7 / 2024 (906)
nedjelja 11. 2.:
6. KROZ GODINU
mise u 10h i u 17h
SVJETSKI DAN BRAKA
Na drugu nedjelju veljače obilježava se u našoj domovinskoj Crkvi Svjetski dan braka, posvećen bračnim parovima, muževima i ženama kao stupovima obitelji, koja je temelj i Crkve i društva. Želi se proslaviti i vrednovati sakramenat braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu.
Spomendan Gospe Lurdske i Dan bolesnika
prenosimo na sutradan - u ponedjeljak 12, veljače
ponedjeljak 12. 2.:
na „premještenu“ Gospu Lurdsku i DAN BOLESNIKA
na misi u 17 sati slavimo sakrament BOLESNIČKOG POMAZANJA:
mogu ga primiti i oni manje bolesni, ali u milosti Božjoj, tj. pomireni s Bogom,
da mogu pristupiti i svetoj pričesti.
ISPOVIJED po potrebi – prije mise
utorak 13. 2.:
misa u 17h
srijeda 14. 2.:
ČISTA SRIJEDA – PEPELNICA
Početak korizme – s obvezom posta i nemrsa (nemrsa i svakoga petka)
MISA S PEPELJENJEM u 8 i u 17 sati;
ISPOVIJED pola sata prije mise
četvrtak 15. 2.:
misa u 17h
petak 16. 2.:
petak – prvi korizmeni:
PUT KRIŽA I MISA U 17h (nemrs)
subota 17. 2.:
misa u 17h
nedjelja 18. 2.:
1. KORIZMENA – Presv. Sakramenta
mise u 10h (kongrega) i u 17h (Put križa)
ŽUPNI VJERONAUK
OSNOVCI
SVI – na misu na PEPELNICU i na PUT KRIŽA U PETAK
PRVOPRIČESNICI – 3. razred vjeronauk u ponedjeljak u 15 sati.
SREDNJOŠKOLCI
U SUBOTU:
1. razred u 18h
2. razred u 19h
Služba riječi
Nedjelja 11. 2.
6. kroz godinu
PRVO ČITANJE
iz Knjige Levitskog zakonika (Lev 13,1-2.45-46)
Reče Gospodin Mojsiju i Aronu: »Ako se kome na koži pojavi oteklina ili lišaj ili bjelkasta pjega što bi bila nagovještaj gube na koži njegova tijela, neka se takav dovede svećeniku Aronu ili kojemu od njegovih sinova svećenika. Onaj koji se bude ogubavio, neka nosi rasparanu odjeću; kosa neka mu je raščupana; gornju usnu neka prekrije i viče: ’Nečist! Nečist!’ Sve dok na njemu bude bolest, neka nečistim ostane, a kako je nečist, neka stanuje nasamo: neka mu je stan izvan tabora.«
PRIPJEV
Utočište ti si moje, radošću me spasenja okružuješ.
DRUGO ČITANJE
Iz Prve poslanice Korinćanima (1Kor 10, 31 – 11, 1)
Braćo: Ili jeli, ili pili, ili drugo što činili, sve na slavu Božju činite. Ne budite na sablazan ni Židovima, ni Grcima, ni Crkvi Božjoj, kao što i ja svima u svemu ugađam ne tražeći svoju korist, nego što koristi mnogima na spasenje.
Nasljedovatelji moji budite, kao što sam i ja Kristov.
ALELUJA
Prorok velik usta među nama! Pohodi Bog narod svoj!
EVANĐELJE
po Marku (Mk 1, 40-45)
U ono vrijeme: Dođe k Isusu neki gubavac, klekne i zamoli: »Ako hoćeš, možeš me očistiti!« Isus ganut pruži ruku, dotače ga se pa će mu: »Hoću, budi čist!« I odmah nesta s njega gube i očisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi riječima: »Pazi, nikomu ništa ne kazuj, nego idi, pokaži se svećeniku i prinesi za svoje očišćenje što propisa Mojsije, njima za svjedočanstvo.« Ali čim iziđe, stane on uvelike pripovijedati i razglašavati događaj tako da Isus više nije mogao javno ući u grad, nego se zadržavao vani na samotnim mjestima. I dolažahu k njemu odasvud.
Spomendan Gospe Lurdske i Dan bolesnika prenosimo na sutra
ponedjeljak 12. 2.
Prenosimo iz Veritasa (br. 2/24,)
U TEBE SE GOSPODINE UZDAM
Poznajemo korijene vjerske mržnje i protukatoličkog bijesa; to je neprijateljska čovjekova država suprotstavljena Božjoj državi. Zbog toga se i danas kao i jučer, Evanđelju opire, ismijava ga se i odbacuje. Danas se otvoreno napada katolička vizija muškarca, žene, braka, odgoja mladih, poštovanja i dostojanstva ljudskog života od začeća pa do prirodnog završetka. Vrline se ismijava, a poroke veliča. Evanđeoska blaženstva zamjenjuju nasilni i prijestupnički stavovi. Sloboda, koju protuevanđeoska ideologija prisvaja sebi, oduzima se onima koji ju poimaju drukčije. Ono što se ne može razumno prihvatiti, nameće se grubom i prisilnom klevetničkom propagandom. To je otrovana klima u ovome svijetu obrnutih vrijednosti u kojem živimo.
Zbog toga, je nezamislivo ne pozvati se na svjedoke vjere, svece i mučenike. Od blaženog Alojzija Stepinca učimo biti vjerni Kristu, Crkvi i Papi; biti snažni pred omalovažavanjem, nepravdom, progonom; učimo hrabro braniti ljudska prava zajedno s Božjim pravima; hrabro i požrtvovno slijediti Isusa učitelja, koji je Put, Istina, Život i Svjetlo svijeta, te također biti sol zemlje. Od Isusa i od našega Blaženog mučenika nadasve učimo opraštati našim neprijateljima i ljubiti ih. Ljudske ideologije prolaze, diktature nestaju. Samo ljubav ostaje zauvijek, ona ljubav koju Bog izlijeva u naša srca na krštenju i koja sa sobom donosi darove istine i slobode.
Svaki čovjek nastoji ostvariti u vlastitom životu ono što je Bog naumio za njega. Mnogi ljudi u vjeri istinski otkrivaju Božji plan i Božju volju u svom životu. Međutim, zbog naše slabosti Božja volja nije uvijek jasna niti je lako prepoznatljiva. Ni Alojziju u njegovoj mladosti nije bio jasan životni put koji ga je trebao dovesti do ostvarenja svoje osobnosti. Njegova ga je majka neprestano podržavala svojom molitvom. Ovo je velika tajna u avanturi svetosti Alojzija Stepinca. Alojzije se odlučuje za svećenika. Tada mu Bog šalje razne ljude kao pomoć na ostvarenju toga puta. Tijekom njegovog hoda do oltara, mnogi su brzo uvidjeli ozbiljnost, zrelost i temeljitost Alojzijevog lika. Svetost se razvija u tajnovitoj suradnji između Boga i čovjeka. Svetost je najprije Božji dar koji zahtijeva čovjekov odgovor. U svom pastirskom radu sam je činio i vršio ono što je druge učio. Bio je logičan i dosljedan u svojoj vjeri i u svom zvanju. Današnji čovjek je dezorijentiran i obuzet tolikim sumnjama koje obilato širi dominantni mentalitet po kojem se može i bez
Boga. Lik blaženog Stepinca je primjer kako nasljedovati Krista, kako nastojati razumjeti i ostvariti voIju Božju i postići svetost.
Blaženi Stepinac bijaše čovjek savjesti, i stoga u svoj svojoj zadivljujućoj postojanosti nije nikada bio tvrd čovjek, nije nikada postao žučljiv, tim manje je poznavao mržnju jer je branio istinu, jer je njegova savjest bila uronjena u lice Kristovi bio je oblikovan Kristom. On nas tako uči kako čvrstina kršćanske savjesti pomiruje istinu i ljubav, ona je spoj istine i ljubavi.
Izrazio je program svoga biskupstva, svoga života u riječima: U Tebe se, Gospodine, uzdam! To je bilo njegovo biskupsko načelo. Prepustio s Gospodinu u tolikim patnjama, pre pustio se Gospodinu, znajući da s u Gospodina vode pravoga život; pravoga blaženstva. U svim je poteškoćama ostao čovjek nade, budući da je bio čovjek vjere i čovjek ljubavi, čovjek prave ljubavi. Tko živi od ovih rij
eči, zna da vrijedi i završetak Te Deuma, da je istinita, - ne ću se postidjeti nikada!
-Fra Vladimir Vidović-
„NIJE DOBRO DA ČOVJEK BUDE SAM!“
Iz Poruke Svetoga Oca Franje za XXXII. Svjetski dan bolesnika
»Nije dobro da čovjek bude sam« (Post 2, 18). Bog, koji je ljubav, od početka je stvorio čovjeka za zajedništvo, upisavši u njegovo biće dimenziju odnosâ… Stvoreni smo da budemo zajedno, a ne sami. I upravo zato što je taj plan zajedništva tako duboko upisan u ljudsko srce, iskustvo napuštenosti i samoće nas užasava i pokazuje se bolnim, čak neljudskim. Ono postaje još teže u trenucima slabosti, nesigurnosti i neizvjesnosti, često uzrokovanih teškom bolešću.
Mislim, primjerice, na one koji su bili strašno usamljeni tijekom pandemije covida-19: pacijente koji nisu mogli primati posjetitelje… i one koji su smrtni čas morali dočekati sami, pod paskom zdravstvenog osoblja, ali daleko od svojih obitelji.
Istodobno, s dubokom boli suosjećam s patnjom i samoćom onih koji su zbog rata i njegovih tragičnih posljedica ostali bez oslonca i pomoći…
No, treba naglasiti da se i u zemljama koje uživaju mir i blagostanje doba starosti i bolesti proživljava u samoći, a katkada i u napuštenosti. Ta je žalosna stvarnost ponajprije plod kulture individualizma, koja veliča ostvarivanje prihoda po svaku cijenu i njeguje mit o učinkovitosti, postajući ravnodušna, pa čak i nemilosrdna kad ljudi više nemaju snage držati korak….
Prošlost se ne može promijeniti ni budućnost „nacrtati“, ali iz obje se može učiti:
POGLED(AJ) U BUDUĆNOST
Za 100 godina 2124. svi ćemo biti pod zemljom. Neki drugi ljudi će živjeti u domovima za koje smo se teško borili da ih izgradimo, i posjedovat će sve što danas imamo. Sva će naša imovina biti u rukama drugih, možda i onih koji pojma neće imati tko smo bili... a auto na koji ste potrošili bogatstvo vjerojatno će biti na otpadu.
Naši potomci vjerojatno neće znati gotovo ništa o nama i rijetko će nas spominjati.
Za test: koliko nas poznaje oca svog djeda?
Nakon naše smrti, pamtit će nas nekoliko godina, a kasnije naša povijest, naše fotografije, naša djela otići će na smetlište zaborava.
Možda bismo, kad bismo više razmišljali o tome, shvatili koliko je snage i vremena potrošeno na zgrtanje svega što imamo.... i sigurno bi se promijenio naš pogled na svijet, bili bismo drugačiji ljudi... vjerojatno bolji jedni prema drugima.
Imati uvijek sve više i više, a jako malo vremena ostavljamo za stvari koje su zaista vrijedne u ovom životu... Na žalost ovo sve više postaje stil našeg života.
Sigurno bismo više uživali u onim šetnjama u koje nikad nismo išli jer smo se borili za prolazno... onim neuzvraćenim zagrljajima... onim poljupcima naše djece i naših ljubavi... onim zezancijama koje nikad nismo imali jer nismo imali vremena.
To bi sigurno bili trenuci koji bi nam danas dok pričamo o njima izmamili osmijeh na lice i toplinu u srce. Ispunili bi naše živote s više radosti, nego što nam je donijelo prolazno bogatstvo... I to je ono što dan za danom rasipamo zbog pohlepe… šteta.
No dobra vijest je da ima još vremena za nas, a koliko ga ima to ne znamo.
Možda 30 godina, 20 ili 10, a možda i samo još koji mjesec, tjedan, dan ili sat…
Razmislimo o tome…
(Nepoznat autor)
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comentários