top of page

ŽUPNE OBAVIJESTI 10.12.- 17.12.2023.

Župni listić Jelsa Br. 51 / 2023 (896)

**došašće-advenat**

zornice

 

nedjelja 10. 12:

2. NEDJELJA DOŠAŠĆA

MISE: u 10h i u 17h

(dječji program: pozdrav svetom Nikoli)

 

ponedjeljak 11. 12.:

zornica u 6h

misa u 17h

 

utorak 12. 12.:

Gospa Guadalupska

zornica u 6h

misa u 17h

 

srijeda 13. 12.:

Sv. Lucija                             

zornica u 6h

misa u 17h

 

četvrtak 14. 12.: 

Sv. Ivan od Križa;  Sv. Spiridion

zornica u 6h

 

petak 15. 12.:

zornica u 6h

misa u 17h

 

subota 16. 12.: 

zornica u 6h

misa u 17h

 

nedjelja 17. 12:

3. NEDJELJA DOŠAŠĆA Presv. Sakramenta i CARITASA

Gaudete - Radujte se

misa u 10h i u 17h

Na župnoj misi u 10 sati: predstavljanje prvopričesnika


 

Dogovorite sa Župnikom posjet svojim bolesnicima

 

ŽUPNI VJERONAUK


OSNOVCI

1. razred u ponedeljak 9,00h

2. razred u ponedeljak 9,45h

3. razred u ponedeljak 10,30h

4. razred u srijeda u 9,00h

5. razred u srijeda u 9,45h

6. razred u srijeda u 10,30h

7. i 8 . razred u srijeda u 11,15h


SREDNJOŠKOLCI

U SUBOTU:

1. razred u 18h

2. razred u 19h

 

Netko me je ovih dana preko Fejsa upitao zašto smo od protestanata prihvatili paljenje svijeća na adventskom vijencu. Smatram da je to lijepi dar, ma otkuda da je došao (vidi o tome na str. 3.). Što se nikako ne može reći za neke druge naplavine koje su nam sa sjevernih strana zagadile obalu – kao naročito, tobože pobožno a degutantno veličanje „Martinja“ te  „Vincekovo“, a zadnjih godina taj famozni „Advent u  Zagrebu“, koji se po (ne samo) mojoj procjeni pošasno širi kao kukolj i guši nam pšenicu pravovjerničkog došašća!

„Neprijatelj čovjek to učini!“


 

Služba riječi

Nedjelja 10.12.

2. NEDJELJA DOŠAŠĆA



PRVO ČITANJE

Iz Knjige proroka Izaije (Iz 40, 1-5.9 - 11)

Tješite, tješite moj narod, govori Bog vaš. Govorite srcu Jeruzalema, podvikujte mu da mu se ropstvo dokonča, da mu je krivnja okajana, jer iz Gospodnje ruke primi dvostruko za sve grijehe svoje. Glas viče: »Pripravite put Gospodnji u pustinji, poravnite u stepi stazu Bogu našemu. Svaka dolina nek se povisi, svaka gora i brežuljak neka se spusti; što je krivudavo, neka se izravna, što je hrapavo, neka se izgladi! Objavit će se tada slava Gospodnja i svako će je tijelo vidjeti, jer Gospodnja su usta govorila.« Na visoku se uspni goru, blagovjesnice sionska! Podigni snažno svoj glas, blagovjesnice jeruzalemska! Podigni ga, ne boj se, reci judejskim gradovima: »Evo Boga vašega!« Gle, Gospodin Bog dolazi u moći, mišicom svojom vlada! Gle, naplata njegova s njime i nagrada njegova pred njim! Kao pastir pase stado svoje, rukama ga svojim sakuplja, jaganjce nosi u naručju, a dojilicama otpočinut daje.


 

PRIPJEV

Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje i daj nam svoje spasenje.

 

Da poslušam što mi to Gospodin govori:

Gospodin obećava mir narodu svomu, vjernima svojim.

Zaista, blizu je njegovo spasenje onima koji ga se boje

i slava će njegova prebivati u zemlji našoj.


Ljubav će se i vjernost sastati,

pravda i mir zagrliti.

Vjernost će nicat iz zemlje,

pravda će gledat s nebesa.


I Gospodin će dati sreću,

i zemlja naša urod svoj.

Pravda će stupati pred njim,

a mir tragom stopa njegovih.


 

DRUGO ČITANJE

Iz Druge Petrove poslanice  (2 Pt3 8-14 )

Jedno, ljubljeni, ne smetnite s uma: jedan je dan kod Gospodina kao tisuću godina, a tisuću godina kao jedan dan. Ne kasni Gospodin ispuniti obećanje, kako ga neki sporim smatraju, nego je strpljiv prema vama jer neće da tko propadne, nego hoće da svi prispiju k obraćenju. Kao tat će doći dan Gospodnji u koji će nebesa s trijeskom uminuti, počéla se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti. Kad se sve tako ima raspasti, kako li treba da se svi vi ističete u svetu življenju i pobožnosti iščekujući i pospješujući dolazak dana Božjega u koji će se nebesa, zapaljena, raspasti i počéla, užarena, rasataliti. Ta po obećanju njegovu iščekujemo nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva. Zato, ljubljeni, dok to iščekujete, uznastojte da mu budete neokaljani i besprijekorni, u miru.


 

EVANĐELJE

po Marku  ( Mk 1, 1-8 )

Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božjega. Pisano je u Izaiji proroku: »Evo šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. Glas viče u pustinji: ’Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!’« Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraćenja na otpuštenje grijeha. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krštenje u rijeci Jordanu ispovijedajući svoje grijehe. Ivan bijaše odjeven u devinu dlaku, s kožnatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. I propovijedao je: »Nakon mene dolazi jači od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odriješiti mu remenje na obući. Ja vas krstim vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim.«

 

BDIJTE

Fra Ante Vučković:

Duhovna misao na HR  3.12.2023.


Ovim pozivom počinje vrijeme došašća. Bdijte! Budite budni! Budite pozorni! Poziv na budnost dolazi s mnogih strana. Gdje god ima netko probuđen, poziva na budnost. To je stoga što probuđeni znaju razliku sna i jave. Tko spava, ne zna tu razliku. No poziv na budnost nije ni samo ni nadasve probuđivanje iz sna, nego poziv na promjenu života. Probuđenima je jasno da se najveći dio života najvećem broju ljudi odvija kao u snu. Nesvjesni su što se događa oko njih, nepozorni su na ono što se događa u njima, uspavani su s bezbroj različitih opijuma.  Ovisnosti su samo vidljivi vrh goleme sante sredstava kojima ljudi svoj život utapaju u nesvjesno i neprobuđeno stanje: rad, trka, potrošnja, stres, borbe za mjesto u društvu, mediji, zabava, nadasve zabava, zabava do smrti. Zabava je najmoćnije sredstvo kojim se ljude uspavljuje i odvaja od stvarnoga života.

Poziv na budnost jedva da se može probiti kroz debele naslage kojima dopuštamo da nas društvo ovije i kojima sami sebe sklanjamo od budnosti. A ako poziv i dopre do svijesti, jedva da ga se prihvati. Većina ipak želi bijeg u zaborav i zabavu. Većini je bijeg u zaborav cilj za kojim žude. Nietzsche se rugao s takvim načinom života. One koji za njim žude nazvao je posljednjim ljudima.  Oni žive najduže. Pronašli su sreću u malim zadovoljstvima za dan i malim zadovoljstvima za noć. Sebe smatraju sretnima i trepću očima. Uvijek iznova mogu zaroniti u neko zadovoljstvo i zaboraviti na sve ostalo.

Protiv cijele industrije zabave i zaborava i protiv masovnoga načina života zapadnoga čovjeka dolazi Isusov poziv izdaleka: Bdijte! Bdijte jer ne znate kada je čas! Neprobuđeni i nepropitani život kao da nije ni življen.

Bdijte jer jedino budni možete spoznati svoje mjesto u svijetu. Samo budni možete otkriti smisao svoga postojanja i samo budni možete iza svoje krhkosti i neizbježne smrti nazreti svoju najdublju sposobnost, onu za odnos sa Stvoriteljem. Bdijte da vas najvažnije u vašem životu ne bi našlo u snu, pa da u trenutku kada otvorite oči, spoznate da je sve već prošlo.

Pravi život ne dolazi kasnije. On je sada. Sada valja biti budan.

Tko hoće došašće proživjeti na probuđen način može započeti dan zornicom. Može odvojiti se od opijuma i zabava. Može svoj um otvoriti Stvoritelju, a svoja osjetila životu. Može probuđen kušati dubinu životne radosti i budan živjeti svoje temeljne odnose: onaj s Bogom, potom one s drugim ljudima, zatim onaj sa svijetom i konačno može produbiti svoj odnos sa samim sobom. Ni jedna zabava ne nudi toliko radosti kao probuđeni život. Ništa od opijuma virtualnog svijeta nije ravno zbilji i stvarnom životu. Probuđeni znaju tu razliku. Uspavani se mogu probuditi. Svima je upućen isti poziv na budnost. Što vama kažem, svima kažem, veli Isus: Bdijte!


 

OTKUDA NAM ADVENTSKI VIJENAC?

Prvi adventski vijenac, kakav danas poznajemo, pojavio se u Njemačkoj 1838. u Hamburgu, u domu za siromašnu djecu. Evangelistički pastor Johann Hindrich Wichern okupio je siročad s ulice i smjestio ih u jednu trošnu kuću koja je time postala njihovim novim domom.


Želeći djeci bez ikog svog uljepšati dane uoči Božića, odlučio je napraviti veliki drveni vijenac i na njemu poslagati upaljene svijeće. Upalio ih je ukupno 24, od toga 19 malenih za svaki i četiri velike, za svaku nedjelju uoči Božića. Ovaj ritual djeci se veoma svidio, stoga je odlučeno da će se svake godine u isto vrijeme obnavljati. Trinaest godina poslije vijenac su počeli ukrašavati grančicama zimzelenog drveća kako bi ga uljepšali, a kasnije je drvo od kojeg se vijenac radio u potpunosti zamijenilo zimzeleno granje. S vremenom se ovaj simpatični običaj proširio po cijeloj Njemačkoj da bi ga potom prihvatili i kršćani iz drugih europskih zemalja, a potom i u Americi i diljem svijeta gdje je prisutna kršćanska vjera. Krajem 19. st. polako se ustoličio običaj pletenja adventskog vijenca, no u međuvremenu su na njemu, uz zimzelene grančice od kojih je spleten, ostale samo četiri svijeće u čast četiri adventske nedjelje, uz mogućnost još jedne koja se stavlja nasred vijenca.       Danas adventski vijenac možemo kupiti u bilo kojoj trgovini mješovite robe, što je odraz sve snažnije komercijalizacije Božića, no prema tradicionalnim kršćanskim običajima trebali bismo ga sami napraviti. Vijenac se plete od grančica lovora koje označavaju pobjedu nad grijesima, od grančica cedra koje simboliziraju snagu, te od lišća božikovine koje podsjeća na vijenac od trnja kojeg je Isus nosio kad su ga vodili na razapinjanje. U njega se ponekad dodaju i grančice ružmarina.

       Vijenac simbolizira vječnost jer nema početka ni kraja. U današnje vrijeme svijeće na vijencu su u raznim bojama: crvene, boja zlata, srebra, bijele… Tradicionalno su u vijencu tri ljubičaste svijeće i jedna ružičasta. Na prvu adventsku nedjelju pali se prva ljubičasta svijeća, simbol nade, nade u dolazak Mesije. Podsjeća na proroke koji su predvidjeli Kristovo rođenje. Odabir ljubičaste boje nije slučajan. Upravo ona predstavlja boju pokajanja i posta, a također označava i kraljevsku boju što ju čini prigodnom za dolazak Krista Kralja svega svijeta. Drugim riječima, upravo ovom bojom objedinjujemo simboliku Isusove patnje na križu i slavlja zbog Njegova očekivanog dolaska koji predstavlja konačno spasenje.

       Na samu Badnju večer negdje se pali i peta svijeća, bijele boje, koja se može staviti usred vijenca ili na neko drugo mjesto u našem domu, a naziva se Kristovom svijećom. Ona predstavlja život Krista koji je došao na ovaj svijet, a bijela je zbog toga što bijela boja simbolizira čistoću i bezgrješnost.

       Korijene adventskog vijenca možemo potražiti još u doba antike kada je vijenac predstavljao simbol pobjede. Stoga kršćanima adventski vijenac simbolizira borbu protiv tame i grijeha, borbu koja je puna nade u Krista i Njegovo spasenje.


 

Žitelji Dračevice na Braču proslavili župnu svetkovinu

Svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije svečano je proslavljena u petak 8. prosinca u istoimenoj župi u Dračevici na otoku Braču. Svečanu misu u predvečerje slavio je svećenik Hvarske biskupije Marko Plančić.


„Slavimo svetkovinu Bezgrešnoga začeća Marijina. Svetkovina je to koja nam želi pojasniti Marijinu narav i njezinu osobnost. Marija je bez grijeha kako bi mogla primiti Boga. I mi se u svakom misnom slavlju molimo Bogu kako bismo ga bili dostojni primiti, kako bismo poput Marije nosili i dali svijetu Isusa da ga i drugi po nama prepoznaju, uoče, prihvate i povjeruju”, rekao je svećenik Plančić uvodeći okupljene vjernike u misno slavlje.

U homiliji je, služeći se starozavjetnom Knjigom Postanka, razložio vjernicima suprotnosti između Eve i Marije, uputivši na uzvišenost Marijina primjera u odnosu na Evinu nesavršenost i neposlušnost Bogu. „I Eva i Marija težile su za Bogom. No, razlika je u tome što je Eva htjela biti kao Bog, o čemu svjedoči Knjiga Postanka, dok se Marija nije htjela izjednačiti s Bogom. Marija se pred Bogom želi poniziti i upravo u toj svojoj poniznosti dolazi do Boga te ga prima s vjerom”, rekao je vlč. Plančić.

Govoreći o čežnjama suvremenoga čovjeka da bude poput Boga, primijetio je kako čovjek u tom slučaju zaboravlja na Boga te mu postaje nevažan. „I nama se događa ono što se dogodilo Evi. Knjiga Postanka govori da je Eva ugledala plod koji je bio za oči zamamljiv i poželjan. Takav je i grijeh. Svaki grijeh je zamamljiv i poželjan. On postaje jače zamamljiv kad i mi poput Eve slušamo sve drugo, pa i same sebe, samo ne Boga. Prema biblijskoj knjizi, Evi i Adamu otvorit će se oči te će biti poput bogova koji razlučuju dobro i zlo. Ništa drugačije ne događa se i nama danas. U svojim zamamnostima i željama mi se ne vodimo onim što od nas traži Bog, već onim što traže naša htijenja i raspoloženja. Po njima sami sebi određujemo što je za nas dobro, a što zlo te tako upadamo u začarani krug zla”, istaknuo je predvoditelj liturgijskoga slavlja, upozorivši kako je povijest potvrdila da kao ljudi sami nismo sposobni odrediti što je dobro, a što zlo.

„Svi naši osobni nesporazumi počeli su tako što smo mislili da je nešto za nas osobno dobro. I poslovica kaže da je put do pakla popločan dobrim nakanama. Mi ljudi trebamo nekoga tko će nam reći što je dobro koje trebamo slijediti, a što zlo koje trebamo izbjegavati. Mi trebamo nekoga tko nije sklon zlu i grijehu, nekoga tko je na njega imun, na koga grijeh ne može utjecati, a to je jedino Bog. Samo nas Bog može upozoriti što je ono što trebamo izbjegavati, a što trebamo slijediti”, istaknuo je propovjednik.

Na kraju homilije pred vjernike je stavio Marijin primjer poniznosti i vjere u Boga. „Marija u poniznosti prima i sluša Božju riječ. Marija je bila poslušna Bogu i pobožanstvenila se. I mi smo pozvani pobožanstveniti se”, poručio je vjernicima. Homiliju je zaključio riječima: „Potrebno je više vjerovati Bogu nego sebi i brojnim drugim glasovima koji ne dolaze od Boga i suprotni su Bogu. Na ovu svetkovinu budimo i mi Marijini nasljedovatelji koji će poput Marije slušati Gospodina i svim srcem prionuti uz njegovu riječ”.

 

ŽUPA UZNESENJA MARIJINA,

21465 JELSA 671

MB 1247948;

IBAN: HR042340009-1100140304

Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com

Župnik: don Stanko Jerčić:091/895-6751

254 views0 comments

Recent Posts

See All

ŽUPNE OBAVIJESTI 18.2. - 25.2.2024

Župni listić Jelsa Br. 8 / 2024 (907) nedjelja 18. 2.: 1.  KORIZMENA – Presv. Sakramenta mise u 10h (kongrega) i u 17h (Put križa) ponedjeljak 19. 2.: misa u 18h utorak 20. 2.: misa u 18h poslije mi

ŽUPNE OBAVIJESTI 11.2. - 18.2.2024

Župni listić Jelsa Br. 7 / 2024 (906) nedjelja 11. 2.: 6. KROZ GODINU mise u 10h i u 17h SVJETSKI DAN BRAKA Na drugu nedjelju veljače obilježava se u našoj domovinskoj Crkvi Svjetski dan braka, posveć

ŽUPNE OBAVIJESTI 3.2. - 11.2.2024

Župni listić Jelsa Br. 6 / 2024 (905) nedjelja 4. 2.: 5. KROZ GODINU - 1. u mjesecu mise u 10h i u 17h u 16h SUSRET S  RODITELJIMA PRVOPRIČESNIKA u 16,30h krunica za obitelji i duh. zvanja U 18,45 sat

bottom of page