Župni listić Jelsa Br. 32 / 2024 (931)
nedjelja 4. 8.:
18. Kroz godinu ( 1. u mjesecu )
misa u 7h, 9h i u 20h ( u 19,30h krunica )
ponedjeljak 5. 8.:
GOSPA SNJEŽNA
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja:
u 9 sati Misa za Domovinu
u 21,30h na Pjaci Koncert Domovini u čast (zbor Sv. Cecilija i gosti)
utorak 6. 8.:
PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO
počinje DEVETNICA
misa u 20h
u 20,45h MEDITATIVNA KRUNICA u Lapidariju župne crkve
srijeda 7. 8.:
Siksto II., papa; u četvrtak Sv. Dominik, utemeljitelj dominikanaca
misa u 20h
u 21h: VEČER POEZIJE Nikole Kuzmičića
četvrtak 8. 8.:
misa u 8h i u 23h CJELONOĆNO ČITANJE EVANĐELJA
petak 9. 8.:
Sv. Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein), Suzašt. Europe
misa u 8h ZAVRŠETAK ČITANJA EVANĐELJA
subota 10. 8.:
Sv. Lovro, đakon – mučenik – Zaštitnik Vrboske
misa u 8h
(u Vrboskoj misa i procesija u 19h)
nedjelja 11. 8.:
19. Kroz godinu
misa u 7h, 9h i u 20h (pozdravit će nas p. Ante Kazoti)
u 21h projekcija filma u Lapidariju
ponedjeljak 12. 8.:
misa u 20h
u 21h koncert ž. zbora Sv. Cecilije
ISPOVIJED uz svaku naznačenu misu
utorak 13. 8.:
misa u 20h
ISPOVIJED: od 19 – 21h
srijeda 14. 8.:
misa u 8h i u 22h misa i klanjanje
ISPOVIJED: od 8 – 10h i od 19 – 21h
Možda ste među podbadanjima Bračana čuli i ova: Kako je nastala gušterica? Bračaninu dali na tov – krokodila! A kako Bračanin suši pršute? Mjesec dana prija klanja ne da prajcu jist – pa se osuše na njemu!
A hajde da vas sad pitam: Kako se u župi Jelsa proizvodi raznovrsno suho cvijeće? Odobrite svom aktivisti značajna sredstva za nabavu lončanica, humusa i sve opreme za gajenje i zalijevanje te mu date nekoliko tjedana da on te sadnice brižno njeguje! Čak i ranojutarnjim pjevom! Suho cvijeće niče k'o gljive poslije kiše! Možete pogađati tko je taj ekspert uzgoja, a oglasit ćemo i rasprodaju! Dobro će vam poslužiti za potpalu vatre ispod gradela!
Služba riječi
18. Nedjelja kroz godinu
( 4. 8. )
PRVO ČITANJE
Iz Knjige Izlaska (Izl 16, 2-4.12-15)
U one dane: Sva zajednica izraelska u pustinji stade mrmljati protiv Mojsija i Arona. I rekoše im sinovi Izraelovi: »O, da smo pomrli od ruke Gospodnje u zemlji egipatskoj kad smo sjedili kod lonaca s mesom i jeli kruha do mile volje!« - rekoše im. »Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnoštvo gladom pomorite!« Tada reče Gospodin Mojsiju: »Učinit ću da vam daždi kruh s neba. Neka narod ide i skuplja svaki dan koliko mu za dan treba. Tako ću ih kušati i vidjeti hoće li živjeti po mom zakonu ili neće.« »Čuo sam mrmljanje sinova Izraelovih. Reci im: 'Još večeras ćete jesti meso, a ujutro ćete se nasititi kruha. Tada ćete spoznati da sam ja Gospodin, Bog vaš.« I doista! Navečer se pojave prepelice i prekriju tabor. A ujutro obilna rosa sve orosila oko tabora. Kad se prevlaka rose digla, površinom pustinje ležao tanak sloj, nešto poput pahuljica, kao da se slána uhvatila po zemlji. Kad su Izraelci to vidjeli, pitali su jedan drugoga: »Što je to?« Jer nisu znali što je. Onda im Mojsije reče: »To je kruh koji vam Gospodin daje za hranu.
PRIPJEV
Nahrani ih Gospodin kruhom nebeskim.
DRUGO ČITANJE
Iz Poslanice Efežanima (Ef 4, 17.20-24 )
Braćo: Ovo govorim i zaklinjem u Gospodinu: ne živite više kao što pogani žive – u ispraznosti pameti njihove. Ta vi ne naučiste tako Krista, ako ste ga doista čuli i u njemu bili poučeni kako je istina u Isusu: da vam je odložiti prijašnje ponašanje, starog čovjek, koga varave požude vode u propast, a obnavljati se duhom svoje pameti i obući novog čovjeka, po Bogu stvorena u pravednosti i svetosti istine.
ALELUJA
Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta.
EVANĐELJE
Iz Evanđelja po Ivanu ( Iv 6, 24-35 )
U ono vrijeme: Kada mnoštvo vidje da ondje nema Isusa ni njegovih učenika, uđu u lađice i odu u Kafarnaum tražeći Isusa. Kad ga nađoše s onu stranu mora, rekoše mu: »Učitelju, kad si ovamo došao?« Isus im odgovori: »Zaista, zaista, kažem vam: tražite me, ali ne stoga što vidjeste znamenja, nego stoga što ste jeli od onih kruhova i nasitili se. Radite, ali ne za hranu propadljivu, nego za hranu koja ostaje za život vječni: nju će vam dati Sin Čovječji jer njega Otac – Bog – opečati.« Rekoše mu dakle: »Što nam je činiti da bismo radili djela Božja?«
Odgovori im Isus: »Djelo je Božje da vjerujete u onoga kojega je on poslao.« Rekoše mu onda: »Kakvo ti znamenje činiš da vidimo pa da ti vjerujemo? Koje je tvoje djelo? Očevi naši blagovaše mânu u pustinji, kao što je pisano: Nahrani ih kruhom nebeskim.« Reče im Isus: Zaista, zaista, kažem vam: nije vam Mojsije dao kruh s neba, nego Otac moj daje vam kruh s neba, kruh istinski; jer kruh je Božji Onaj koji silazi s neba i daje život svijetu.« Rekoše mu nato: »Gospodine, daj nam uvijek toga kruha.« Reče im Isus: »Ja sam kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje u mene, neće ožednjeti nikada
Poučna priča: Zbog ukradenog sata odlučio postati učitelj
Sjedi starac u parku, prilazi mu mladić i pita ga: “Sjećate li se mene?” Starac kaže da ga se ne sjeća. Tada mu mladić reče da je on njegov učenik, a učitelj upita: “Što radiš, čime se baviš u životu?” Mladić odgovara: ”Pa postao sam učitelj.” “Ah, lijepo, poput mene?” rekao je starac. “Pa da. Zapravo, postao sam učitelj jer ste me Vi inspirirali da budem poput Vas.” Starac, znatiželjan, pita mladića kada je i kako odlučio postati učitelj. Tada mu je ispričao sljedeću priču:“
Jednog dana moj prijatelj je došao u školu s lijepim novim satom, a ja sam sam ga poželio imati i - ukrao sam ga”, rekao je mladić i nastavio:
Nedugo nakon toga moj je prijatelj primijetio je da mu nema sata i odmah Vam se požalio. Ušli ste u učionicu i rekli: ‘Danas je u školi ukraden sat. Tko god ga je ukrao, neka ga vrati.’
Nisam ga vratio jer nisam htio. Onda ste zatvorili vrata i rekli nam da svi ustanemo i poredamo se po sredini razreda kako biste nam pretražiti džepove, jednom po jednom, dok sat ne bude pronađen. Ali, rekli ste nam da ćete sat tražiti samo ako svi imamo čvrsto zatvorene oči. Tako smo i učinili, a Vi ste išli od učenika do učenika, od džepa do džepa i kad ste opipali moj džep, našli si sat i uzeli ga. No, nastavili ste nam pretraživati sve džepove i kad ste završili, rekli ste nam da otvorimo oči. Rekli ste samo: ‘Imamo sat!’ I ništa više, i nikada kasnije niste spomenuli taj slučaj niti nam rekli tko je ukrao sat. Spasili ste moje dostojanstvo zauvijek tog dana. Bio je to najsramotniji dan u mom životu.
Tog dana odlučio sam ne postati lopov, ne biti loša osoba. Nikada ništa niste rekli, niti me grdili, niti me odveli u stranu da mi držite lekciju, ali očito sam shvatio Vašu poruku. Zahvaljujući Vama, shvatio sam što pravi učitelj treba raditi. Sjećate li se tog događaja, profesore?”
A profesor je rekao: “Sjećam se situacije, ukradenog sata, koji sam svima tražio po džepovima, ali tebe se ne sjećam, jer sam i ja zatvorio oči dok sam ga tražio.”
To je bit podučavanja – ako nekoga morate poniziti da biste ga poučili, onda ne znate poučavati.
IMAŠ PRAVO NA LOŠ DAN
Piše: Ante Jerković (Kana br. 7-8/24.)
Velika sportska natjecanja, a ovo je ljeto na poseban način obilježeno europskim nogometnim prvenstvom i olimpijskim igrama, podsjećaju nas da su sasvim prirodne i ljudske stvari koje je mentalitet ovoga svijeta proglasio neprihvatljivima, odnosno smatra ih se neprikladnima. Ma koliko se nehumani mentalitet u kojemu živimo trudio otuđiti čovjeka od njegove ljudskosti i prirode, sportska nam natjecanja uvijek iznova dozivaju u pamet da postoje stvari koje prepoznajemo kao svoje. Stoga ćemo promisliti o samo pet takvih stvari.
Prva od njih je činjenica da svatko od nas ima pravo na pogrešku i pravo na loš dan. Čovjek nije stroj i ponekad se ponaša iznad svojih mogućnosti, a ponekad, sasvim neshvatljivo, ispod svojih mogućnosti. I premda se tada doživljava sportski poraz, to nije poraz sportaševe ljudskost, i pa su nam dragi vrhunski sportaši i onda kada gube. »Svijet voli pobjednike« pjeva poznata popijevka. Ali ljudi vole i gubitnike. Dovoljno je prisjetiti se zagrebačkih ulica i trgova 16. srpnja 2018. godine.
POBJEĐUJE SE I GUBI (ne samo u sportu)
Stoga je možda i najvažnija stvar koju možemo naučiti iz sportskih natjecanja upravo činjenica da se u sportu ponekad pobjeđuje, a ponekad gubi. I nije pritom najvažnija činjenica pobjede ili poraza, nego je važno da nas sportske pobjede i porazi odgajaju da se znamo nositi i sa životnim pobjedama i sa životnim porazima. Jer, često smo to slušali posljednjih godina, u pobjedi se ne smijemo uzoholiti, a u porazu ne smijemo klonuti duhom i obeshrabriti se do odustajanja.
Nažalost, djecu ne učimo kako se nositi s pobjedama, a još manje ih učimo kako se nositi s porazima. Odgajamo ih dajući im lažnu sliku da su izvanredni i bolji od svih drugih. Dakako, valja u djeci razvijati samopouzdanje i svijest da su sposobni i za više od onoga što misle da mogu. Ali ovdje se misli na ono nepotrebno laskanje i divljenje svemu što djeca naprave kao da je upravo nastalo remek-djelo neponovljivoga čuda od djeteta. A prečesto čuda od djeteta ostanu tek čuda kada prestanu biti djeca. Činjenica je da nekada jesmo uspješni, a nekada neuspješni.
SAMAR
(novogrč. σαμάρι < srednjogrč. σαγμάριον), tovarno sedlo
Prenosi pritisak tereta jednolično na kralježnicu i rebra tovarnih životinja. Dijelovi samara su stelja ili slamarica, koja se stavlja izravno na životinjska leđa, te drvenica, koja se pričvršćuje na stelju, a čiji su prednji dio – glavina i stražnji – krstina vezani šticama. U mediteranskim zemljama samar nose magarac, mazga i konj, u afričkim i azijskim pustinjskim područjima deva, u Indiji slon, u sjevernim polarnim krajevima sob. Uporaba samara starija je od uporabe sedla; drži se da potječe iz II. tisućljeća pr. Kr.
Prve tri slike su s Interneta, a četvrta je moj suvenir-samar koji je izradio bolski Pražničanin Ivica Buvinić. Otac mu je bio „samaržija“ – takvog su zanatliju imala gotovo sva bračka mjesta – izrađivali su i restaurirali prave samare. Prednji dio samara (glavina) Bračani zovu oglavić, a stražni (krstina) nazivaju lũk, luci.
Ako nam netko dostavi sličan prilog o „škojorsken sedlu“, rado ćemo ga objaviti.
ŽUPA UZNESENJA MARIJINA
21465 JELSA 671
MB 1247948;
IBAN: HR042340009-1100140304
Tel/fax: 021/761-839; Internet: www.zupajelsa.com
Župnik: don Stanko Jerčić: 091/895-6751
E-mail: stanko.jercic@gmail.com
Comments